Privatizacija ACI-a najavljuje se dulje od godinu dana, a turska Dogus Grupa čeka mig države da pokuša povećati svoju prisutnost u domaćem lancu marina. I dok se iščekuje odluka Vlade, u ACI-u se pripremaju za investicije, a njegova nova direktorica Doris Peručić provodi financijski, tehnički i pravni due dilligence koji će na jesen otkriti kolika je vrijednost i potencijal ACI-a. 

Lani je zabilježen znatni pad neto dobiti ACI-a, a u prvom kvartalu i neto gubitak. Što se događa  u tvrtki?
Kada promatramo fizičke pokazatelje djelatnosti nautike vidimo da je tržišni položaj u 2013. ostao isti i da su rezultati na nivou ostvarenih iz godine ranije. Ukupni prihodi čak su i dva posto veći od onih iz 2012. Kada govorimo o godišnjem, mjesečnom i dnevnom vezu koji generira najviše prihoda, on je na razini iz 2012. Međutim rashodi su veći za 14 posto. Najveći udio u poslovnim rashodima za 2013. godinu odnosi se na amortizaciju koja je 8-postotnim povećanjem znatno utjecala i na povećanje ukupnih poslovnih rashoda. Neto dobit iz 2013. zaista je šest puta manja nego ona iz 2012., ali razlog tome su isključivo korekcije pogrešaka iz prethodnih razdoblja sukladno nalazu revizije. U tom je kontekstu izvjesna i buduća aktivnost otklanjanja računovodstvenih pogrešaka i mjerenja dugotrajne nefinancijske imovine a što će u konačnici utjecati i na dobit za 2014. godinu. 

Počeli ste s minusom u prvom tromjesečju. Kakvu 2014. očekujete?
Prve mjesece u godini  pripremamo sezonu i uvijek poslujemo u minusu, jer se poslovni prihodi počinju intenzivnije ostvarivati od Uskrsa. Očekujemo nešto bolju sezonu premda treba biti realan i reći da nećemo imati značajno bolje rezultate, ali vjerujemo u lagani rast. Naime, kriza još uvijek traje, a ona je posebno utjecala na financijsku sposobnost gostiju vlasnika srednjih duljina plovila koji čine najjači segment u našim marinama.

Pred ACI-em je veliki investicijski ciklus. Koje su najvažnije investicije koje ćete pokrenuti?
Prioritet ACI-a je izgradnja nove marine u Slanom. To je prva nova marina nakon dva desetljeća, a investicija doseže 60 milijuna kuna. U 2014. počinjemo sa realizacijom i ulaganjima tako da će se investicija realizirati u nekoliko faza. Marina u Slanom je ključan projekt i zbog činjenice da Dubrovačko-neretvanska županija ima i statistički najmanji broj vezova tako da će izgradnja doprinijeti i unapređenju turističke ponude. Marinu će se početi graditi na jesen, dok će se u ljetnim mjesecima odabrati izvođač radova i dovršiti sve pripremne radnje za početak gradnje, a sve kako bi marina bila spremna primiti prve goste do početka iduće turističke sezone.  Od većih investicija mogu najaviti proširenje marine u Dubrovniku, u prvoj polovici 2015. Tim proširenjem dobit ćemo 45 novih vezova za mega-jahte. Iduće godine u planu je i rekonstrukcija marine u Rovinju.

Dosta se pisalo o ulasku EBRD-a u ACI i jačem nastupu Dogus Grupe. Na velika vrata se zaziva privatizacija, a što je zapravo događa?
Istina je da smo počeli proces dubinskog snimanja s financijskog, pravnog i tehničkog aspekta. To je prvi nužan korak da bi se uopće razvila rasprava o dokapitalizaciji. Snimka stanja nikada se dosada nije radila, a kad dobijemo realnu sliku, moći ćemo donijeti daljnje odluke. Tehnički dio dubinskog snimanja je bitan  jer će se dobiti stvarna slika stanja kompletne infrastrukture na terenu  što će biti i jedan od pokazatelja za daljnji poslovni plan. Nakon  snimke stanja i izrade poslovnog plana vidjet će se koji će model biti optimalan za financiranje investicijskog ciklusa.

Kad ćete imati te rezultate?
Već bi u rujnu trebali imati rezultate dubinske analize kao i dugoročni poslovni plan nakon čega će Skupština Društva donijeti odluku o eventualnoj dokapitalizaciji.  

Koliki investicijski ciklus vam je potreban da bi ACI opet procvao?
Teško je u ovom trenutku procjeniti koliko je potrebno  uložiti. U 2014. ćemo prema planu investicija uložiti 94 milijuna kuna, u što je uključen i dio ulaganja u marinu Slano. U godinu dana nam je potrebno oko 90 milijuna kuna, dakle za jači investicijski ciklus trebamo puno više, no ponavljam, dok nemamo realnu sliku stanja tvrtke, nerealno je davati procjene potrebnih sredstava. 

Spekulira se i o jačoj aktivnosti obveznih mirovinskih fondova. Mislite li da postoji generalni otpor prema privatizaciji ACI-a?
Mirovinski fondovi se najviše spominju kao željeni partneri. Bez obzira kakvi budu rezultati dubinskog snimanja i bez obzira na ispravke vrijednosti imovine koje će se napraviti sukladno nalazima revizije, potencijal tvrtke je ogroman. Naša je odgovornost iskoristiti maksimum toga potencijala. S obzirom na takav potencijal naravno da ima puno zainteresiranih.

To neće biti klasična privatizacijska priča već dokapitalizacija za financiranje razvoja?
Zaposlenici su zabrinuti naročito kada u medijima pročitaju krivo interpretirane napise. Pogrešno se  iznose informacije i spekulacije o budućnosti ACI-ja, pa se javljaju i dezinformacije poput one o namjernom snižavanju knjigovodstvene vrijednosti društva. To su stvari koje ljudima djeluju zabrinjavajuće naročito kada se plasiraju površno obrađene vrlo osjetljive informacije.

Ukoliko u ACI uđe neki novi partner, što taj partner kupuje? Naime u javnosti se stvara dojam da država prodaje pomorsko dobro?
Planirano je zatražiti produljenje koncesija na duži period sukladno planu ulaganja, a investitor ulazi svjestan da nema vlasništva nad pomorskim dobrom. Međutim produljenje koncesije se može tražiti tek nakon detaljne analize i izrade dugoročnog plana ulaganja.

Nautički turizam bio je 'zlatna koka' i ti su gosti uvijek prezentirani kao najbolji gosti. Je li Hrvatska iskoristila taj potencijal?
Potencijal Hrvatske kao nautičke destinacije i potencijal ACI-ja još uvijek nije dovoljno iskorišten. Posebno to mogu reći za ACI. Realno, mi ostvarujemo 30 posto našeg potencijala. Zadatak za budućnost nam je razvijati tvrtku u smjeru maksimalnog iskorištenja tog potencijala. Moramo staviti naglasak na kvalitetu, a ne kvantitetu.