Ako se ne pokrenu hitne reforme, u roku od dvije godine nećemo moći izaći na tržište kapitala, a neki novi ministar financija morat će priznati da nema novca za isplatu mirovina, prognoza je Željka Lovrinčevića, znanstvenika i jednog od najboljih makroekonomista u državi.

Lovrinčević upozorava na to da galopiramo prema grčkom scenariju, ali da bi nam se zbog nespremnosti države da se povuče iz nekih djelatnosti u korist razvoja privatnog sektora mogao dogoditi sindrom BiH, odnosno mogli bismo postati zemlja u kojoj se ništa ne može raditi, niti igdje zaposliti, bez telefonskoga poziva upućenog u jednu od državnih institucija. Da se to ne bi dogodilo, država mora pokazati da je spremna za reforme, kaže Lovrinčević, a mali korak prema njima je početak procesa izdvajanja pomoćnih poslova. 

Vlada za spin-off
Podsjetio je na to da je outsourcing na stolu od 2010. godine i da smo izgubili četiri godine a nismo odabrali ni model outsourcinga, a kamoli proveli išta u djelo. Jedini primjer izdvajanja je tzv. model spin off tvrtki, poput državnoga Pletera, u kojeg su preseljeni bivši djelatnici Ministarstva obrane, a Lovrinčević tvrdi da je taj model neuspješan. "Outsourcing treba početi ne samo u dijelu državnih službi, već i u lokalnoj državi, holdinzima, javnim tvrtkama, a osobito u zdravstvu. Tu ne govorim o izdvajanju službi čišćenja, već o otvaranju države prema privatbnom sektoru u svim područjima koja ne predstavljaju temeljnu djelatnost", poručuje Lovrinčević. Ipak, u Vladi razmišljaju upravo o spin-offu, potvrdilo je više izvora iz Banskih dvora. To je model u kojem se osniva nova državna tvrtka u koju bi se "prebacilo" osoblje koje se izdvaja. Ta bi se tvrtka u srednjem roku trebala restrukturirati, a potom prodati, ali je zapravo riječ o zaustavljanju procesa privatizacije, na što je Lovrinčević i upozorio prijeteći BIH sindromom. 

Sindikati plaše ljude 
Slično misle i poslodavci, koji godinama pozivaju na reforme, ali su rijetko bili toliko otvoreni kao sada. "Plana B nema. Ili reforme, ili ćemo se suočiti s grčkim scenarijem", kaže Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kojem je naročito zasmetala činjenica da sindikati plaše svoje članove radom za privatnu tvrtku i otkazima."Da meni netko kaže da ću se potpisom spasiti od otkaza, i ja bih potpisao taj papir", kaže Majetić ističući da je dio potpisa prikupljen jer na taj način građani kanaliziraju svoje nezadovoljstvo radom vladajućih. A sindikati su u tjedan dana prikupili 205 tisuća potpisa.

Poslodavci koji žele sudjelovati u outsourcingu tvrde kako s Vladom uopće nisu ni počeli razgovarati o modelu izdvajanja, pa da se sindikati bune, a Vlada se predomišlja oko nečega o čemu ne znaju dovoljno i što nisu precizirali. Talijanski model, koji se drži među uspješnijim, temelji se na postupnom izdvajanju službi i tripartitniom sporazumu vlade, sindikata i poslodavaca kojim se jamče sva prava. Da su poslodavci na to spremni, uvjerava Ines Vodanović iz Koordinacije uslužnih djelatnosti. "Stvara se pogrešan dojam da će preko noći 26.500 ljudi dobiti otkaz. To nije istina. Mi preuzimamo sve radnike i njihova prava. Prosječna plaća u mojoj tvrtki je 5300 kuna, a u djelatnosti čišćenja 3800 kuna. Mi nećemo štedjeti na ljudima nego na materijalnim troškovima u kojima smo efektniji zbog efikasnije nabave", objasnila je Vodanović.

Izgubili smo četiri godine a nismo odabrali ni model outsourcinga
Željko Lovrinčević, makroekonomist

Plana B nema. Ili reforme, ili ćemo se suočiti s grčkim scenarijem
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

Prosječna plaća u mojoj tvrtki je 5300 kn, a u djelatnosti čišćenja 3800 
Ines Vodanović, Koordinacija uslužnih djelatnosti