Organizator INmusic festivala Zoran Marić prošlog tjedna neugodno se iznenadio kad je samo dvadesetak dana prije početka devetog izdanja festivala na Jarunu saznao da mu zagrebačka Elektra odbija staviti privremeni priključak za struju.

Iako je taj  bizaran problem u par dana riješen, Marić u razgovoru za Poslovni dnevnik ističe da je to samo jedan od primjera koji pokazuje ne samo s kakvim se situacijama suočavaju poduzetnici u Hrvatskoj, već i razinu nerazumijevanja značaja kojeg etablirani glazbeni festivali imaju za gospodarski i kulturni razvoj zemlje i grada u kojem se odvijaju. Uvjeti poslovanja su se, priznaje Marić, poboljšali sa smanjenom stopom PDV-a na ulaznice, suradnja s Gradom Zagrebom značajno je bolja, no INmusic i dalje dobiva deset puta manje potpore lokalne zajednice nego Novi Sad, Pariz, Budimpešta. Festival unatoč tome ove godine diže kvalitetu, uvodi nove sadržaje i planira oboriti rekorde u posjećenosti, najavljuje organizator koji je već počeo s pripremama desetog jubilarnog izdanja iduće godine.

Što mislite zašto vam Elektra nije htjela dati privremeni, te traži trajni priključak?
"Kad se sve sagleda, čini se da im je interes bio naplatiti od Grada Zagreba par milijuna kuna za trajni priključak, umjesto da nama za 20-tak tisuća ponovno postave privremeni priključak. Elektra nam je uredno sedam godina davala privremeni priključak, što je i njihov komercijalni proizvod koji nude kupcima. Sad su odjednom rekli da trebaju trajni jer ovaj kao nije siguran, pitali smo ih onda kako mogu nuditi na tržištu proizvod koji nije siguran, i kako su nama sedam godina postavljali nešto što nije sigurno. To su očito bile smicalice kojima su željeli izvući novac od Grada. 

Koliko su štetni bili medijski napisi o upitnom održavanju festivala, nesigurnosti?
Sigurno smo imali izravnu štetu od neprodanih karata, jer su ljudi pročitali da je upitno održavanje festivala. Osim toga šteta je već bila da smo se u ključnoj fazi organizacije festivala našli pred problemom koji se uopće nije smio dogoditi i koji je bio potpuno nepredvidiv. To je neodgovorno ponašanje javnih tvrtke prema nama, nitko nam neće vratiti vrijeme koje smo potrošili. Javna tvrtka mora biti na usluzi građanima.

Kazali ste da je Grad Zagreb u toj priči bio korektan. Ranijih godina imali ste problem s Gradom, nisu vam željeli dati zemljište na korištenje. Je li sad situacija bolja?
Ove godine Grad Zagreb po prvi put je pokrovitelj INmusica, što pokazuje da  jedinstvena linija upravljanja Zagrebačkim holdingom daje rezultate. Zato što nam je Grad izašao ususret mogli smo ove godine  premjestiti kamp na otok Trešnjevka i relizirati višegodišnju ideju. Izdvajanje kampa na drugi otok ne samo da je omogućilo bolju turističku uslugu u kampu koji ima uređenu plažu i brojne sadržaje, već je cijelom festivalu podiglo atraktivnost. Kamp će biti povezan pontonskim mostom s Otokom Hrvatske mladeži na kojem se održava festival i možemo se reklamirati kao festival koji se održava na dva otoka, i to u glavnom gradu na kontinentu. Mađarski Sziget festival promovira se kao festival na otoku, no prednost Jaruna je što se u njemu može kupati, veslati, jedriti, za razliku od Dunava. Sve su to prednosti koje treba iskoristiti u promociji. 

Sziget ima 40 tisuća stranih posjetitelja, koliko ih ima INmusic i koji vam je cilj?
"Zahvaljujući ovogodišnjem programu festivala koji je iznimno atraktivan i ekskluzivan u regiji, što je dokaz da imamo jako dobar rejting među bendovima i agencijama, očekujemo da će ove godine stranih gostiju biti oko 30 posto, što je desetak posto više nego lani. To nam je ujedno i cilj, mi smo festival prvenstveno za domaću publiku i zadovoljavamo javne potrebe u kulturi, iako nam kulturne politike to ne priznaju. Ne želimo biti poput brojnih festivala koji niču po Jadranu, koji su zbog svojih cijena nedostupni domaćoj publici. Ne želimo biti tek prostor za događanje i uslužnu radnu snagu, i stoga planiramo ostati na ovoj cijeni.

Cijene stranih festivala su duplo veće, a vi kažete da ste kvalitetom tu negdje. Kako onda možete preživljavati i plaćati sve troškove? Kakva je suradnja sa sponzorima, s obzirom da kriza nije jenjala?
"Dobra je suradnja i nemamo problem skupiti sponzore, jer prepoznaju i vide značaj INmusic festivala. Mogu se rezultati ostvariti i u krizi, i stoga očekujemo i dalje dobru suradnju, jer sponzori vide da smo pouzdan partner i da im se ulaganje isplati. Jedno Ožujsko pivo neće uložiti ove godine u sponzorstvo ako misli da će festival iduće godine propasti.

Koliko koštaji nastupi zvijezda kao što su Black Keys?
Ljudi u Hrvatskoj nisu svjesni o kakvim se ciframa radi, oni najhrabriji spominju iznose od 20 tisuća eura po večeri, no to je deset puta više i jako se puno karata mora prodati da se pokrije taj trošak. Računamo da će po danu ove godine na Jarunu biti 25 tisuća ljudi na Jarunu, te ukupno 75 tisuća ljudi, a lani ih je ukupno bilo oko 45-50 tisuća. 

Kako ste uspjeli riješiti problem s fiskalnim blagajnama?
Ove godine zahvaljujući suradnji s OTP bankom i MasterCardom koji promoviraju bezgotovinsko plaćanje uspjeli smo bezbolno riješiti problem fiskalizacije. To lani, u vrijeme INmusica nije bilo u planu banaka, a stvar je nemoguće riješiti bez partnerstva s bankom. Dobro je da se i kod nas polako razvija kultura plaćanja i kartičnog poslovanja u kojem nitko od kupca ne uzima karticu u ruke.

Kakva vam je suradnja s Hrvatskom turističkom zajednicom, TZ Grada Zagreba, jeste li zadovoljni načinom promocije INmusica?
 TZ Grada Zagreba već godinama je partner INmusic festivala, no svakako bi ta suradnja mogla biti izdašnija i bolja. Mislim da će se posebno ove godine vidjeti kakav značaj INmusic ima za turistički rezultat, no teško je tu razinu održavati bez jačeg uključivanja cijele zajednice u razvoj proizvoda. Ne mogu reći da se nešto ne događa, jesmo prepoznati ali sve je to bojažljivo. 

Na što konkretno mislite?
Navest ću primjer tri grada koji svoje festivale podupiru s po više od milijun eura godišnje, a kod nas je to otprilike deset puta manje. To su Novi Sad s Exitom, Budimpešta koji je glavni partner Sziget festivala, ili Pariz sa svojim Rock en Seine koji se održava u parku arhitekture i od Grada dobiva 1,5 milijun eura. Svi ti gradovi u svoje festivale ulažu zato što im se taj novac vraća, a ne zato što su jako dobri. Oni su shvatili da ulaganjem održavaju njihovu kvalitetu, i da im ti festivali trebaju da unaprijede turističku ponudu, iako su Budimpešta i Pariz, za razliku od recimo Novog Sada, i bez tih festivala među najposjećenijim gradovima u Europi. Uz takvu pomoć koju dobivaju od svojih lokalnih zajednica i partnera ti su festivali automatski konkurentniji od nas. Mi smo ove godine od HTZ-a dobili 300 tisuća kuna na natječaju za manifestacije, 350 tisuća od TZ GZ a od Grada 50 tisuća kuna. Očito postoji percepcija da mi ostvarujemo ne znam kakav prihod, no to nije istina i mi poslujemo u jako teškim uvjetima, stoga bi nam pomoć od dva tri milijuna kuna godišnje dala sigurnost kakvu naši konkurenti imaju.

Radi se teško, cijene karata nećete dizati, kako onda mislite dizati prihod?
"Taj nedostatak niske cijene ulaznice pokušavamo zapravo pretvoriti u našu prednost, tako da stranim tržištima ističemo nižu cijenu karata uz visoku kvalitetu festivala, i ljudi nas primjećuju. No u taj ekstenzivniji marketing moraju se u većoj mjeri uključiti i HTZ i TZ GZ. Pritom se treba obraćati izravno publici, budući da značajan dio publike dolazi u vlastitom aranžmanu, mimo agencija. Na taj način može se ostvariti značajan rezultat. Mi još nismo imali nijednu kampanju u podzemnoj željeznici ni u jednom europskom gradu, od Londona, Pariza, Berlina, Münchena…no mi to sami ne možemo financirati. Ulaganjem bi se dobili i jači turistički rezultati, ideja ima mnogo, jedna od njih je da se napravi i morska verzija festivala, da ljudi umjesto četiri dana u Hrvatskoj provedu deset dana.

Zašto bi konkretno Grad Zagreb uložio u INmusic, s kojim argumentima možete pred gradonačelnika?
"Mi smo Zagrebu već uprihodovali od 10 do 15 milijuna kuna godišnje, a s ovogodišnjim iskorakom ove godine očekujemo da će ta brojka dostići 20-30 milijuna kuna prihoda za Zagreb. Naši gosti u prosjeku dnevno van festivala troše oko 120 eura, a ove godine očekujemo oko pet tisuća stranaca koji će u prosjeku u Zagrebu boraviti  četiri dana, a bit će i  veliki broj domaćih turista. Cilj je uputiti ih da što više potroše u Zagrebu, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreb nudit ćemo im muzeje, restorane, upoznavanje grada, a u kampu ćemo im nuditi organizirane izlete na Plitvička jezera, rafting na Mrežnici. Također, pokazalo se da dobar dio ljudi iskoristi blizinu Jadrana i nastavi odmor na moru. To je stoga dobar spoj kontinentalnog i morskog turizma. S većim angažmanom Grada i ulaganjem od dva tri milijuna kuna godišnje, za tri do četiri godine Zagreb bi uprihodovao 40-60  milijuna kuna godišnje od INmusica.