Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, pa ih država mora zaštiti kako bi izašli iz dužničkog ropstva, kazao je danas ministar financija Boris Lalovac u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan'.

Na kraju svibnja ukupan iznos ovrha nad novčanim sredstvima pravnih osoba, obrtnika i građana dosegnuo je 59,6 milijardi kuna. Od toga 32,4 milijarde otpada na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 milijardu na građane. Na to je zaračunato još 24,2 milijarde zateznih kamata, naveo je Lalovac, govoreći o ciljevima prijedloga zakona o kamatama.

Samo građanima ukupna zatezna kamata iznosi 12 milijardi kuna, odnosno 44 posto glavnice.

„Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali. Ove brojke govore da su građani i poduzeća ušli u dužničko ropstvo“, kazao je Lalovac, dodavši kako vjerovnici neće moći naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate.

„Može se govoriti o tome može li se država miješati u tržišne odnose, no ove brojke govore da nema tržišne ekonomije i da država mora zaštiti slabije da mogu izaći iz dužničkog ropstva“, istaknuo je Lalovac, dodajući kako bi to pridonijelo i oporavku gospodarstva.

Kamate, naročito zatezne, veliki su problem za građane i poduzetnike, a njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom, izjavio je Lalovac.

Visina kamatnih stopa u Hrvatskoj sada je regulirana u nekoliko zakona, a cilj je da se utvrde jednim zakonom i odredi polazna točka određivanja zateznih kamatnih stopa, da se uspostavi jedinstven način izračuna tih kamata te da ne bude različitih tumačenja kako se izračunavaju.

„U knjigama smo učili – ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. No, ovo je izvanredno stanje', istaknuo je Lalovac.

U emisiji 'Poslovni tjedan' sudjelovao je i direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček koji je, pozivajući se na zakone tržišta, kazao kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati.

„Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je krivi način. Hrvatske banke moraju poslovati po pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom“, kazao je Bohaček.

Lalovac je, pak, istaknuo da su zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni troškovi socijale, zdravstvenog sustava…

„To stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći', zaključio je Lalovac.

O prijedlogu zakona o kamatama, kojim se visina kamatnih stopa po kojima će se zaduživati tvrtke ograničava na 12,35 posto, dok kod građana ona ne bi smjela prelaziti 11,35 posto, Sabor će raspravljati ovoga tjedna.