U prosincu prošle godine predviđao sam da bi se rast BDP-a u SAD-u 2014. mogao povećati s ispodprosječne godišnje stope od 2 posto zabilježene u prethodne četiri godine na otprilike 3 posto, čime bi se zapravo udvostručila stopa rasta po glavi stanovnika.

Kako je američko gospodarstvo preživjelo udar olujna vremena u prvih nekoliko mjeseci ove godine, čini se da se proizvodnja vraća na put zdravog rasta. Glavni je pokretač ovogodišnjeg bržeg rasta BDP-a porast bogatstva kućanstava od 10 bilijuna dolara u 2013. Prema podacima američkih Saveznih rezervi, taj je porast bio odraz povećanja vrijednosti nekretnina od 2 bilijuna dolara i porasta vrijednosti dionica, poslovanja bez pravne osobnosti i druge neto financijske imovine od 8 bilijuna dolara.

Porast bogatstva 
Kako je bivši čelnik Saveznih rezervi Ben Bernanke objasnio prilikom pokretanja kvantitativnog olakšanja, opsežnog programa kupnje imovine, povećanje bogatstva te popratni porast potrošnje bio je i cilj programa. Sudeći prema prošlim iskustvima, svako povećanje bogatstva kućanstva od 100 dolara dovodi po postupnog povećanja potrošnje sve do porasta razine potrošnje od otprilike 4 dolara. To znači da će porast bogatstva od 10 bilijuna dolara povećati godišnju razinu potrošnje za otprilike 400 milijardi dolara ili otprilike 2,5 posto BDP-a. Čak i ako se manje od polovice toga povećanja dogodi u 2014., bit će dovoljno da se ukupna stopa rasta BDP-a poveća za jedan postotni bod.

Podaci pokazuju da je već došlo do značajnog povećanja potrošnje. Stvarna osobna potrošnja porasla je za 3 posto od četvrtog tromjesečja 2013. do prvog tromjesečja ove godine. U prvom tromjesečju mjesečni se porast stvarne potrošnje ubrzao s 0,1 posto u siječnju na 0,4 posto u veljači te na 0,7 posto u ožujku. Riječ je o bržoj stopi rasta od mjesečnog rasta stvarnog raspoloživog dohotka u istome razdoblju od 0,3 posto, čime se naglašava važnost bogatstva kao pokretača potrošnje. Drugi je pokazatelj uloge bogatstva u poticanju veće potrošnje pad stope štednje kućanstava. Ukupna štednja kućanstava kao postotak raspoloživa dohotka pala je sa 6 posto 2011. i 2012. na tek 3,8 posto zabilježenih u posljednjem tromjesečju. Na povećanje bogatstva reagira i novogradnja. Broj novih projekata i vrijednost rezidencijalne gradnje opao je nakon što su Savezne rezerve najavile povlačenje programa kvantitativnog plakšanja te prouzročile porast kamata na hipoteke. No to se promijenilo, a u travnju je zabilježen porast novogradnje od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Usto, prodaja novih i postojećih kuća u posljednje vrijeme također brže raste. Veća potrošnja i pojačana ulaganja u rezidencijalnu gradnju povećali su potražnju za radnom snagom, što je dovelo do porasta broja zaposlenih od 288.000 u travnju, čime je ostvaren pomak od prosječnih 200.000 s početka godine. Ako se taj trend nastavi, dovest će do bržeg povećanja dohotka i potrošnje kućanstava.  Gospodarstvo je 2013. otežavalo povećanje poreza, smanjenje potrošnje vlade zbog sekvestracije, privremene obustave rada vlaste i mogućnosti da zbog obvezujuće gornje granice duga budu potrebna daljnja smanjenja vladinih izdataka. Dvogodišnji proračunski sporazum koji je proveo Kongres znači da gospodarstvo neće biti izloženo tako negativnim financijskim udarima u 2014. i 2015.

Prekomjerne rezerve 
Za ključni izazov koji gospodarstvu predstoji u sljedeće dvije godine bit će odgovorne Savezne rezerve, koje moraju nadzirati inflacijske pritiske koji bi mogli nastati jer komercijalne banke na poboljšanje gospodarstva reagiraju povećanim kreditiranjem tvrtki i kućanstava. Komercijalne banke imaju znatnu količinu likvidnosti u obliku viška rezervi u Saveznim rezervama, zbog čega bi inflacijsko kreditiranje moglo postati značajan rizik. Banke ta sredstva sada rado ostavljaju u Saveznim rezervama, gdje zarade tek 0,25 posto jer su nerizična, posve likvidna i neopterećena kapitalnim zahtjevima. Druga je mogućnost komercijalno kreditiranje po razmjerno niskoj kamatnoj stopi s manje likvidnosti, više rizika i nužnosti omogućavanja kapitala. No doći će vrijeme kad će banke htjeti iskoristiti svoje prekomjerne rezerve radi potpore profitabilnijem kreditiranju.

Savezne će rezerve tada morati povećati kamate koje plaća na višak rezervi kako bi ograničila do koje mjere komercijalne banke mogu iskorištavati te rezerve radi stvaranja dodatnih kredita i depozita. To će se teško uskladiti. Situacija je trenutno drukčija od uobičajenog scenarija u kojemu su Savezne rezerve kontrolirale način na kojima se banke koriste rezervama putem prilagodbe stope saveznih sredstava (stope pri kojoj banke međusobno pozajmljuju svoje rezerve). Glavna je razlika u tome što će Savezne rezerve sada morati platiti kamate na gotovo 2,5 bilijuna dolara viša rezerve koje ima u svom posjedu. Američko je gospodarstvo trenutno na povoljnom putu širenja. No Savezne će rezerve u narednih godinu dana biti pred velikim izazovom da ga održe na tom putu.

© Project Syndicate, 2014.