Poduzetnici Hrvatske koji su obveznici poreza na dobit, dakle, bez banaka, društava za osiguranje i drugih financijskih institucija, u 2013. godini ostvarili su ukupan prihod od 612,4 milijarde kuna.

Od tog iznosa  97,2 milijarde kuna ili 15,8 posto zarađeno je prodajom robe na inozemnom tržištu, odnosno to je za 0,5 posto manje nego 2012. godine. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 88,7 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 8,5 milijardi kuna, javlja Financijska agencija.

Obje informacije, dakle, i ona o padu izvoza od svega dva posto, a posebno ona o suficitu na području uvoza, zasigurno će imati burne odjeke. Drugim riječima, očekuju se reakcije i Vlade i stručnjaka nakon što je Fina objavila lanjske podatke prema kojima kod realnog sektora kretanja i nisu tako crna, odnosno bitno su bolja nego što kažu državni statističari. Naime, prema DZS-u u 2013. ne da nije zabilježen suficit, nego je uvoz pao za dva posto, a izvoz je imao pad od šest posto, ističe ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. 

Najnoviji Finini podaci koje u nastavku prenosimo izazivaju začuđenost i ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja. To je tehnički nemoguće i metodološki upitno, kaže. "Imamo kontinuiran pad i usporavanje ekonomskih aktivnosti, pa iako nove podatke Vlada može koristiti za svoje potrebe, oni ne dokazuju oporavak hrvatskog gospodarstva. 

U isto vrijeme objavljene su i tablice pod naslovom "Broj poduzetnika RH koji su poslovali s dobiti i gubitkom razdoblja u 2013. godini po djelatnostima"  i  "Udjeli dobiti i gubitaka poduzetnika Hrvatske u 2013. godini po djelatnostima", te je izlistano devet osnovnih karakteristika poslovanja promatrano po djelatnostima u 2013.

 To su: 

–    povećanje neto dobiti u djelatnosti opskrbe električnom, plinom, parom i klimatizacije za 318,7%, 
–    ostvarena neto dobit u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (neto dobit od 175,8 milijuna kuna nakon neto gubitka od 744,6 milijuna u 2012.),
–   smanjenje neto dobiti u prerađivačkoj industriji za 71,1%,
–   smanjenje neto gubitka u građevinarstvu za 45,1%, 
–    smanjenje neto gubitka u djelatnosti prijevoza i skladištenja za 67,2%, 
–    smanjenje neto dobiti u djelatnosti informacija i komunikacija za 16,6%, 
–    smanjenje neto dobiti kod stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti za 17%,
–    iskazan neto gubitak u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (neto gubitak od 224,9 milijuna kuna nakon neto dobiti od 31,1 milijuna kuna u 2012.).

Ostvareno je 3,5 milijardi kuna neto dobiti (dobit minus gubici razdoblja), odnosno sedam milijardi više nego u 2012. kad je ostvarena neto dobit iznosila 2,8 milijardi kuna.  Dobit tog razdoblja, i to u iznosu od 30,4 milijarde kuna, ostvarilo je 61 posto poduzetnika (61.730), a s druge strane gubitke razdoblja ukupne vrijednosti od 26,9 milijardi kuna iskazalo je 39.461 (39%) poduzetnika. Trgovina je generirala i najveći broj dobitaša i najveći broj gubitaša. 
Najveći broj poduzetnika dobitaša, čak 26 posto, je iz područja trgovine, njih je  16.063 (26%), zatim slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 10.837 poduzetnika (17,6%), prerađivačka industrija sa 8.022 poduzetnika (13%) i građevinarstvo sa 6.430 (10,4%).

S druge strane, prve četiri djelatnosti u kojima je najveći broj gubitaša u 2013. godini bile su:  na prvom je mjestu djelatnost trgovine sa 10.279 (26%) gubitaša, zatim slijedi djelatnost građevinarstva sa 5.559 (14,1%), na trećem mjestu su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 4.678 (11,9%), a na četvrtom mjestu prerađivačka industrija sa 3.964 poduzetnika ili 10%.