Velika sportska događanja već dugu nisu samo sportski izazov već i prilika za veliku zaradu, ali i potencijalni gubitak.

Dugo je na svjetskim prvenstvima, prije svega u nogometu, dominirao amaterizam i volonterizam. Takva je praksa okvirno završila s Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984., nakon kojih je u sport ušao veliki novac putem sponzora i televizijskih prava. Gotovo sva nogometna prvenstva i olimpijske igre nakon toga su uvelike premašili planirani proračun, a zemlje poput Grčke zbog takve su organizacije i dodatno zakomplicirale svoju gospodarsku situaciju. 

Remont infrastrukture
Procjenjuje se da Svjetsko nogometno prvenstvo generira oko 3,5 milijardi dolara prihoda, a Olimpijske igre do pet milijardi. Svjetsko prvenstvo u nogometu velik je događaj za cijeli svijet bez obzira na to nastupa li konkretna zemlja na njemu ili ne. Kad je Hrvatska propustila Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnoafričkoj Republici, procjenjivalo se da je samo Hrvatski nogometni savez (HNS) zbog toga ostao bez 20-ak milijuna eura, nagrade FIFA-e plus bolji ili ekskluzivni ugovori sa sponzorima. Procjene za hrvatsko gospodarstvo bile su na razini dodatnih 50-ak milijuna eura jer nije bilo navijačke groznice koja se odražava putem kupnje svih mogućih artikala s nogometnim motivima, pojačanog marketinga, ali i veće potrošnje piva. Primjer Brazila, u kojem se u samo dvije godine organiziraju Svjetsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre, posebice je zanimljiv. Predviđeni proračun za SP 2014. je 13,3 milijarde dolara, a za Olimpijske igre u Rio de Janeiru čak 18 milijardi.

Riječ je o proračunima koji su usko vezani samo uz izgradnju i pripremu osnovnih sportskih objekata te troškove održavanja. Taj iznos najčešće ne uključuje kapitalnu infrastrukturu poput prometnica, hotela, rekonstrukcije cijelih četvrti i gradova. Ukupna investicija tih dvaju globalnih sportskih događaja procjenjuje se na tisuću milijardi dolara. Osim izgradnje 12 novih stadiona, taj budžet obuhvaća masovni remont cijele brazilske infrastrukture. Tako će biti sagrađena brza željeznička pruga koja će povezivati Sao Paulo i Rio. U Sao Paulu realiziran je projekt obnove podzemne željeznice s nizom novih linja. Brazil je pokrenuo i temeljnu obnovu 12 zračnih luka, a izgrađeno je i nekoliko novih električnih centrala. Za potrebe dolaska brojnih navijača i turista sagrađeno je ili obnovljeno tisuće hotela, hostela i manjih apartmanskih jedinica. Sve to angažiralo je stotine tisuća radnika, što je uvelike utjecalo na smanjenje stope nezaposlenosti, koja je potkraj prošle godine bila svega 5,7 posto. 

Domaći biznis 
Analitičari procjenjuju da će Brazil u konačnici od toga profitirati jer je riječ o zemlji koja je u gospodarskom zamahu i sportski megadogađaji će mu dati dodatni poticaj. No, kod dijela Brazilaca je spasnulo oduševljenje domaćinstvom SP-a zbog velikih troškova i korupcije koja je uzela maha. Mnogi se boje da im nova infrastruktura, koje ponegdje nije ni završena, neće donijeti očekivani prosperitet pa su učestali i žestoki prosvjedi. Kako bilo, Brazil bi mogao postati i turistička meka.

Ta zemlja već dugo slovi kao destinacija u kojoj se puno toga može vidjeti, no pitanje sigurnosti mnoge je znatiželjnike držalo podalje od nje. Iako je Brazil za Hrvate daleka destinacija, u turističkim agencijama vide veliki potencijal. U Ban toursu, koji je, kako sami kažu, jedini hrvatski organizator putovanja vezanog uz SP s vlastitim čarter letom, cijeli paket od 291 putnika je rasprodan. "Ban toursu su ovakvi događaji izuzetno važni jer smo specijalizirani za sportski turizam. Organizacija putovanja vezanih uz megasportske događaje važna nam je i u segmentu poslovnih putovanja, tj. većina naših korporativnih klijenata koristi sportska putovanja kao nagradu za svoje visokopozicionirane zaposlenike, najbolje kupce/prodavače, nagradne igre u sklopu svojih marketinških aktivnosti…", pojašnjava Suzana Marković, direktorica prodaje i marketinga u Ban toursu.  Dodaje kako lokacija izuzetno utječe na interes za takva putovanja. Kao primjere Hrvatima dostupnih i zanimljiv destinacija u Ban toursu navode prvenstva u Francuskoj, Njemčakoj, Portugalu i Poljskoj.

S druge strane, Južnoafrička Republika bila je potpuni turistički promašaj: s jedne strane Hrvatska se nije plasirala, a s druge je riječ o dalekoj i nepoznatoj destinaciji za koju je interes pokazalo jako malo Hrvata. "Brazil je izuzetno zanimljiv: sportska nacija, njeguje se kult nogometa, planetarno poznati stadioni i igrači, nenadmašno sportsko ozračje, Rio de Janeiro kao jedan od najuzbudljivijih gradova svijeta. No, tu su i negativni faktori poput skupog prijevoza", kaže Marković. U Ban toursu objašnjavaju da generalno mnoge destinacije bilježe velik turistički interes prije i/ili poslije takvih sportskih događaja te se stoga i kandidiraju za to. Marković procjenjuje da interes za Brazil kao turističku destinaciju u Hrvatskoj nije bio osobito veliki ni prije SP-a, a vjerojatno će nakon prvenstva biti nešto veći. No, taj interes uvjetovan je ponajprije kupovnom moći hrvatskih potencijalnih turista te cijenom aranžmana za Brazil, koja ne može biti niska zbog udaljenost i cijene letova. 

Mogli bi pasti zbog mita

Upitno domaćinstvo Katara 2022.

Kad je potkraj 2010. obznanjeno da je FIFA dala organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. Kataru, mnogi su bili konsternirani. Četiri godine sporadično su objavljivani novinski napisi o nelogičnostima dodjele domaćinstva i mitu, da bi se ovih dana doveo u pitanje cijeli proces dodjele domaćinstva Kataru. Britanski Sunday Times došao je u posjed mailova i bankovnih potvrda kojima je Mohamed Bin Hammam, čelnik katarskog nogometnog saveza, podijelio dužnosnicima FIFA-e 3,7 milijuna eura mita. Mnogi već godinama upozoravaju na nelogičnost SP-a u Kataru, a pokažu li se optužbe o mitu točnima, izgledno je da će se šeicima oduzeti nogometno prvenstvo te naći novi domaćin.