Prema ovogodišnjme izvješću BrendZ o snazi globalnih brendova, gledano prema kategorijama neke su podbacile, a one iz segmenta visokih tehnologija izrazito rasle. na čelu popisa stotinu najvrednijih brendova prema analizi BrendZ globalne kompanije Millward Browns tehnološke su kompanije, telekomi i malo onoga što zovemo 'junkom' poput Coca-Cole i Malbora.
Ipak, direktor u spomenutoj kompaniji Peter Walshe lani za Marketing Week pobjednike nije opisao tim riječima, nego je ustvrdio da je riječ o brendovima koji u komunikaciji s potrošačima i životu među njima tvrde da su 'mnogo drukčiji od drugih'. Unatoč krizi i svemu što ona nosi ti drukčiji brendovi, odnosno oni koji su dospjeli na globalni popis, povećali su ukupnu vrijednost za 0,3 posto. Pojedini primjeri dokazuju tezu da će potrošači bez obzira na praznije lisnice birati na osnovi njihovih vrijednosti i svoje percepcije, a ne cijene. Analitičari uvjeravaju da je brend temeljni kriterij za odlučivanje o kupnji, pa je tako u posljednjih deset godina kupnja na osnovi cijene pala sa 16 na sedam posto, a na osnovi brenda s 43 na 59 posto. Iako na prvu to kolidira s vremenom u kojem potrošači žive na drugu itekako ima smisla jer je ulaganje u brend kojem potrošači vjeruju i u koji se pouzdaju manje rizično od kupnje 'no name' proizvoda, makar i za manje novca.U svijetu u kojem raste društvena odgovornost (radilo se o brizi za okoliš ili ljude) i vrijednosti koje brendovi sadrže pod povećalom su javnosti. "Društvena odgovornost je ključan čimbenik koji pomaže poduzećima u dostupnosti kapitala na međunarodnom tržištu jer istraživanja pokazuju da 86% institucionalnih ulagača u Europi vjeruje da upravljanje rizicima povezanim s društvom i okolišem pozitivno utječu na dugoročnu tržišnu vrijednost tvrtke."
Brend koji sadrži društvenu vrijednost osigurava svoju uspješnost na tržištu. Za pojedince društvena vrijednost brenda leži u potrošačkom probitku, slobodi izbora i mogućnosti izricanja stava i osobnosti kupovanjem određenog brenda. Brendirane tvrtke više ulažu u istraživanje i razvoj, te na taj način kontinuirano povećavaju kvalitetu proizvoda. "Studija koju je provelo Udruženja europskih brendova (European Brends Association) otkriva da manje brendirani poslovi nude manje proizvoda, znatno manje ulažu u razvoj, imaju manje proizvodnih prednosti, nego njihovi konkurenti koji imaju brendove. Gotovo polovica uzorka nebrendiranih tvrtki uopće ne troši na istraživanje i razvoj, a od uzorka brendiranih tvrtki njih samo 25% uopće ne troši na istraživanje i razvoj. Dok 26% ne-brendiranih proizvođača ne radi na uvođenju novih proizvoda, kod brendiranih tvrtki je to manje od 7%. Tvrtke koje posjeduju brendove lideri su u usvajanju etičnih normi poslovanja u cijelom svijetu čime se utjecaj i društvena vrijednost brenda protežu znatno izvan okvira tvrtki koje ih posjeduju.
Za one koji se bave računovodstvom, managementom, spajanjima i preuzimanje tvrtki, u današnjim tržišnim uvjetima, vrednovanje brenda je ključno. Premda su financijske vrijednosti oduvijek u nekoj mjeri bile povezane s brendom i drugim neopipljivim dobrima, tek su se krajem 1980-tih pojavili pristup vrednovanja koji su pomogli u razumijevanju i procjenjivanju vrijednosti brenda.Za razliku od drugih dobara poput dionica, obveznica, proizvoda i nekretnina, ne postoji aktivno tržište brendova koje bi ponudilo usporedive podatke. Stoga su, u posljednja dva desetljeća, razvijeni brojni pristupi za određivanje vrijednosti brenda. Osnovni pristupi se mogu svrstati u tri kategorije: istraživački, financijski i ekonomski pristupi.Istraživački pristupi prilikom utvrđivanje vrijednosti brenda koriste neki oblik ispitivanja potrošača za ocjenjivanje učinkovitosti brenda. Istraživački pristupi ne bilježe financijsku vrijednost brenda, nego mjere ponašanje i stavove potrošača koji utječu na ekonomsku učinkovitost brendova. Premda složenost i profinjenost takvih modela može varirati, svi oni pokušavaju objasniti i mjeriti shvaćanje potrošača i utjecaj brenda na ponašanje potrošača.
Istraživački pristupi uključuju spektar opažačkih mjerenja. Rezultati tih mjerenja se, različitim metodama statističkog modeliranja organiziraju hijerarhijski kako bi se prikazali stupnjevi odnosa prema brendu (od svjesnosti da brend postoji, prema sklonosti, do odluke o kupnji). Nedostatak istraživačkih tehnika je u tome što ne prave razliku između utjecaja koji brend ima na potrošače i utjecaja koje na potrošače imaju čimbenici poput istraživanja, razvoja i dizajna. Stoga oni ne daju jasnu vezu između specifičnih tržišnih indikatora i financijskih rezultata brenda. Brend može imati sva svojstva koja se bilježe tim indikatorima, ali ipak ne postizati odgovarajuće financijske i tržišne rezultate.Čimbenici koji utječu na uspješnost brenda u očima potrošača od presudne su važnosti za procjenu vrijednosti brenda, no ukoliko se ne integriraju u ekonomske modele, nedostatni su za procjenjivanje stvarne vrijednosti brenda.Financijski pristupi za razliku od istraživačkih ne ispituju ponašanje potrošača, nego se baziraju samo na financijske performanse određenog brenda.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu