Slavna je izreka Winstona Churchilla o tome kako je demokracija najgori oblik vlasti, osim svih ostalih koje su iskušane. Da je Churchill danas živ, možda bi isto mišljenje imao o kapitalizmu kao sredstvu ostvarenja gospodarskog i društvenog napretka.

Kapitalizam je doveo svjetsko gospodarstvo u stanje dosad neviđenog prosperiteta. No istodobno se na brojne vrlo važne načine pokazao disfunkcionalnim. Nerijetko potiče kratkovidnost, doprinosi jačanju velikih razlika između siromašnih i bogatih te tolerira bezobzirni odnos prema ekološkom kapitalu. Ako se ovi nedostatci ne budu mogli kontrolirati, potpora za kapitalizam mogla bi nestati, a s njom i najbolja nada čovječanstva za gospodarski rast i prosperitet. Stoga je krajnje vrijeme da razmotrimo nove modele kapitalizma koji se pojavljuju širom svijeta, točnije savjesni kapitalizam, moralni kapitalizam i inkluzivni kapitalizam.

Zapanjujuće krajnosti
Ova nastojanja redefiniranja kapitalizma prepoznaju da sva poduzeća moraju gledati onkraj zarade i gubitka žele li zadržati potporu javnosti za tržišnu ekonomiju. Svim navedenim oblicima kapitalizma zajednička je pretpostavka da tvrtke moraju pažljivo razvijati svoju ulogu u društvu, raditi na tome da široki sloj stanovništva osjeti prednosti rasta te da ne nameću neprihvatljive ekološke i društvene troškove. Kako stvari sada stoje, usprkos najnovijem rastu zabilježenom na tržištima u usponu, svjetsko gospodarstvo i dalje je prizorište zapanjujućih krajnosti. Naime, 1,2 milijarde najsiromašnijih stanovnika svijeta zaslužno je za samo jedan posto globalne potrošnje, dok je milijardu najbogatijih odgovorno za 72 posto. Prema nedavnoj studiji, 85 najbogatijih ljudi na svijetu nagomilalo je bogatstvo istovjetno onomu najsiromašnijih 3,5 milijarde stanovnika svijeta.

Svaki osmi čovjek svake noći odlazi spavati gladan, dok je istodobno 1,4 milijarde odraslih pretilo.Bilo koji sustav koji stvara takve viškove i isključuje toliki broj ljudi neminovno se suočava s rizikom javnog odbijanja. Ponajviše zabrinjava činjenica da negativne posljedice kapitalizma jačaju, a povjerenje u javne institucije nikada nije bilo niže. Prema najnovijem barometru zaklade Edelman, manje od polovice stanovnika ovoga svijeta ima povjerenja u svoju vladu. Poslovni svijet malo je vjerodostojniji, ali ne puno. Skandali, od zavjera radi ispravaka ključnih financijskih stopa do otkrića konjskog mesa u opskrbi hranom, podrivaju povjerenje ljudi i u poslovni svijet kao pokretač općeg boljitka.Razočarani i državom i tržištem, ljudi se sve češće pitaju je li kapitalizam kakvoga prakticiramo vrijedan cijene koju zbog njega plaćamo. Vidimo to u pokretima kao što su Dan Zemlje i Okupirajmo Wall Street. U mnogim dijelovima svijeta, od zemalja Arapskog proljeća, preko Brazila, Turske, Venezuele, sve do Ukrajine, frustrirana javnost izlazi na ulice.

Povjerenje javnosti
Rješavanje problema suvremenog kapitalizma zahtijevat će snažno vodstvo i svekoliku suradnju poslovnog svijeta, vlada i nevladinih organizacija. Kako bismo krenuli tim novim putem, 27. svibnja u Londonu okupili smo ključne globalne čelnike u sklopu Konferencije o inkluzivnom kapitalizmu. Konferenciji su prisustvovali vodeći ljudi iz institucija koje predstavljaju preko 30 bilijuna dolara ulagačkog kapitala, odnosno jedne trećine ukupnog ulagačkog kapitala svijeta. Cilj je bio osmisliti stvarne korake kojima poduzeća mogu početi mijenjati način poslovanja te ojačati povjerenje javnosti u kapitalizam. Takva nastojanja mogu uroditi plodom, dokaz čemu su potezi kompanije Unilever. Naime, od ukidanja savjetodavnih usluga te izvješća o kvartalnom napretku, ova tvrtka naporno radi na postavljaju dugoročnog ramišljanja kao glavnog prioriteta. Usvojila je planove kojima namjerava osnažiti rast i istovremeno smanjiti ekološki otisak, kao i povećati pozitivan učinak na društvo. Mnogi njezini brendovi sada imaju i društvenu misiju. Primjerice, proizvodi Dove reklamiraju se uz prateću kampanju kojoj je cilj ojačati samopouzdanje žena, dok sapuni Lifebuoy putem globalnog programa pranja ruku imaju namjeru smanjiti zarazne bolesti. Stoga nije nikakvo iznenađenje da upravo ovi brendovi tvrtke Unilever bilježe najbrži rast.

Pritisak na vlade
No postoji i granica koliko jedna tvrtka sama može postići. Naime, transformacijska promjena dogodit će se samo ako poduzeća i ostali agenti promjene budu radili zajedno. Ponovno smo puni nade jer zamah jača. Osnivaju se koalicije za borbu protiv problema od nezakonite deforestacije do sigurnosti prehrambenog lanca. Tijela poput Svjetskog poslovnog vijeća za održivi razvoj i Foruma za potrošačka dobra spajaju ključne igrače iz industrije te jačaju pritisak na vlade da se udruže u potrazi za održivim kapitalizmom.Kako se cijena nedjelovanja povećava, vlade i poduzeća moraju nastaviti reagirati. Nitko od nas ne može biti uspješam u svijetu u kojemu milijarda ljudi svake noći odlazi na spavanje gladna, a 2,3 milijarde nemaju pristupa osnovnom sanitarnom čvoru. A ni posao neće cvjetati ukoliko su optimizam javnosti u pogledu budućnosti i povjerenje u institucije niži nego ikada prije.

© Project Syndicate, 2014.

Koautorica Lynn Forester de Rothschild je predsjednica tvrtke E.L. Rothschild te osnivačica i jedna od domaćina Konferencije o inkluzivnom kapitalizmu koja se održala u Londonu 27. svibnja 2014.