Kompleks Kupari i Veliki Brijun su trenutno među izazovnijim, ali i rizičnijim turističkim projektima za koje se traže investitori-strateški partneri, kazao je danas ministar turizma Darko Lorencin najavljujući da se za Kupare izrađuju kriteriji za objavu drugog kruga javnog poziva ili za obvezujuće ponude, dok će za Brijun natječaj biti u rujnu.

Iako se za Kupare nakon provođenja prvog kruga javnog poziva za pisma namjere u prvom dijelu ove godine, na što se javilo šest zainteresiranih investitora, najavljivao drugi krug ili obvezujući poziv za sredinu svibnja, a poznati investitor do početka ovog ljeta, rokovi su ipak pomaknuti, a ministar ni danas nije točno naznačio kada će taj drugi poziv ići.

Kazao je samo da 'smo pred objavom' poziva za obvezujuće ponude, jer se u međuvremenu radilo i na formiranju zemljišnih knjiga te otklanjanju brojnih nedoumica oko Kupara te da se sada radi na kriterijima koji će biti dio natječaja tj. drugog javnog poziva o čemu će svoje mišljenje dati i Vlada prije objave.

Lorencin je rekao da bi bio sretan da su Kupari riješeni prošle godine, ali kako nisu, pa i kako se s time kasni 22 godine, smatra da je bitno da se to sada dobro pripremi i odradi te da dva-tri mjeseca prije ili kasnije pritom ne znači ništa.

Za projekt koncesioniranja hotelskih objekata na Velikom Brijunu kazao je da Ministarstvo turizma u tome sudjeluje sa Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, koje je i 'glavno' u tome, te da se do kraja lipnja očekuje temljeni dokument najboljeg korištenja nakon čega bi natječaj trebao ići u rujnu.

Ponovio je da su za to zainteresirani veliki hotelski lanci te će se vidjeti hoće li s obzirom na mogućnosti i rizike u tom projektu biti dovoljan jedan ili će trebati više koncesionara.

Najavio je i da će na Danima hrvatskog turizma u jesen ove godine predstaviti TSA ili turističku satelitsku bilancu za hrvatski turizam i turizam pojedinih regija, koje su u završnoj fazi izrade, i koje će dati pravu sliku prihoda i turističkih učinaka ne samo od stranih nego i domaćih turista kao i brojnih sektora povezanih sa turizmom.

U pripremi su i akcijski planovi razvoja nautičkog turizma-yachting, zdravstvenog, kulturnog i ciklo turizma koji su i među deset glavnih turističkih proizvoda, a završava se i nacionalni program cjeloživotnog učenja za djelatnike u turizmu.

Uz to, Lorencin je danas nakon sjednice Vlade kazao i da se razmatraju moguća rješenja za tzv. zakon o turističkom zemljištu koji je usvojen 2010. ali zbog puno zapreka nije zaživio pa i privatni sektor nije zadovoljan.

Stoga sada tim iz više resora razmatra mogućnosti ili da se postojeći zakon doregulira podzakonskim aktima ili da se radi novi zakon, a kako je ta tematika u Hrvatskoj prilično komplicirana, jer su se primjenjivala različita rješenja u praksi, traže se najbolja rješenja koja se sada moraju uskladiti s pomorskim dobrom za što se također priprema zakon.

Dok se čeka to rješenje hotelskim kućama/kampovima odnosno privatnom sektoru zadnjih godina se počela naplaćivati naknada/koncesija za korištenje tog zemljišta od čega se godišnje u fond za razvoj turizma 'slije' 40-50 milijuna kuna koje Ministarstvo turizma već raspodjeljuje za razvojne i infrastrukturne projekte, istaknuo je Lorencin.