Bivši ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji kao jedan od razloga svoje smjene spomenuo je i tvrtku Mali biskviti, odnosno HBOR-ov kredit tvrtki Mali biskviti d.o.o. 

• Vlasnik Malih biskvita: I Linića i Kraš dat ću na sud

'Mali biskviti – pokušaj da se uništi Kraš'

U kontekstu sukoba s ministarom Gordanom Marasom Linić je spomenuo na današnjoj presici i tvrtku Mali biskviti koju je sa 20.000 kuna osnovao Tomislav Ljutić, bivši član uprave Kraša, a koja je u svibnju 2013. predala HBOR-u zahtjev za kreditom od 20 milijuna kuna. Uprava HBOR-a pod pritiskom odobrava kredit – što je 'nečuveno'. Linić je kazao kako je inzistirao da taj predmet razriješi Nadzorni odbor. U cijelu priču je bio uključen Questus fond Borislava Škegre. 'To sve ukazuje da su nečiji interesi bili to da se beznačajnoj tvrtki omogući da uništi brend domaće tvrtke Kraš', rekao je Linić. Dodao je i kako Kraš optužuje Ljutića za krađu povjerljivih informacija te ponovio kako je Milanović važnijim smatrao 60 nečijih radnih mjesta i uvoz čokolade iz Poljske, prenio je HRT.

Tko stoji iza spomenute tvrtke?

Podsjetit ćemo na članak novinarke Večernjeg lista Lidije Kiseljak, čiji je tekst o spomenutoj tvrtki objavljen u tom listu u siječnju 2014. godine.

U tekstu je tvrtka Mali biskviti tada dana kao primjer da se, "bez obzira na to što neprestano govorimo o nužnosti investicija u proizvodnji i otvaranju radnih mjesta, susrećemo s primjerima kada uz dobru volju i projekt investicija bude zakočena". Spomenuto je tada da se investicijski projekt tvrtke Mali biskviti temelji na proizvodnji inovativnih biskvitnih peciva i zdravim sastojcima. Osmišljen prije oko godinu dana, poslovni plan prepoznali su i vrlo dobro ocijenili konzultanti Roland Bergera i stranih dobavljača, pa u konačnici i jedan FGS koji bi investirao u projekt", stoji u tekstu.

"Za početak tog start up projekta vrijednog 40 milijuna kuna potreban je i dodatni kapital, koji je kroz kredit zatražen od HBOR-a. U ljeto prošle godine kredit je uvjetno odobren, ali do danas, bez obzira i na dobiveno traženo jamstvo HAMAG-a, nije realiziran", piše Večernji list u siječnju 2014. godine. "Zbog toga je projekt na čekanju, odnosno hala u Krapini i najmodernija tehnologija kao i planiranih oko 60 zaposlenika. Idejni začetnik projekta je Tomislav Ljutić, bivši član uprave Kraša. Ono što je zamislio jedinstveno je na tržištu kod nas, ali i vrlo rijetko viđeno na europskom tržištu. Razgovori s distributerima za vanjska tržišta obavljeni su i proizvodi su odlično prihvaćeni, pa se već sada računa da će 70 do 80 posto proizvodnje biti namijenjeno izvozu, a kroz nekoliko godina može se računati na 90 posto prihoda izvana.– Temeljiti projekt samo na domaćem tržištu ne bi imalo smisla – kaže Ljutić. Dodaje da proizvodnje sličnih proizvoda ima u Italiji i Španjolskoj, gdje su doživjele veliki uspjeh", navodi se u tekstu.

Ljutić novinarki kaže da mu 'tim više nije jasno zašto projekt iz nekog razloga u HBOR-u stoji u obradi'. No doznalo se ipak, kazao je tada za Večernji list Ljutić, da je jedna tvrtka otuđila investicijsku studiju projekta, "a postoje i sumnje da svojim kanalima sprečavaju realizaciju projekta". Od tada postoje i pritisci kako na nositelja projekta tako i na partnere projekta da se projekt zaustavi.– To su vrlo neugodne situacije, kada vas nazovu potencijalni partneri i kažu da se na njih vrši pritisak te da ne smiju surađivati s društvom Mali biskviti – kaže Ljutić. Isto tako pita se kome on osobno ili kome realizacija ovog projekta smeta. Proizvodnja bi se temeljila na tri vrste proizvoda – dječjem biskvitu, industrijskoj palačinki i zdravoj čokoladi. Svi proizvodi imat će naglašen zdravi aspekt tako da neće sadržavati konzervanse, transmasti te će umjesto nezdravih koristiti zdrave šećere.

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.