Današnja Zagrebačka županija, popularno zvana i "zagrebački prsten", smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, zauzima 3060 četvornih kilometra na kojem živi 317.642 stanovnika.
Površinom je šesta, naseljenošću druga po veličini hrvatska županija, a u njenom sastavu je 9 gradova i 25 općina. Specifičan geografski položaj, uz samu granicu sa Slovenijom te u neposrednoj blizini Zagreba, ovu regiju čini važnim raskrižjem europskih prometnih putova i značajnim tranzitnim područjem. Zagrebačka županija danas jedna od gospodarski najbrže rastućih domaćih regija, a svojom bogatom poviješću, tradicijom, kulturom, očuvanom prirodom, gastronomskom ponudom i prekrasnim živopisnim krajolicima prometnula se u posebno atraktivnu zelenu izletničko-turističku destinaciju. Čineći prsten oko hrvatske metropole županija je uspjela spojiti suvremeni urbanizam i očuvati tradicionalne narodne običaje i vrijednosti.
"Naša misija je kroz pružanje najviših standarda kvalitete usluga područne samouprave ostvariti prosperitet i zadovoljstvo korisnika naših usluga – građana, gospodarstva i cjelokupne zajednice. Naša vizija je da Zagrebačka županija u povezanosti i skladu s gradom Zagrebom postane vodeća inovativna gospodarska regija, temeljena na društvu znanja, prepoznatljive i očuvane kulturne i prirodne baštine, privlačna i ugodna za rad, boravak i življenje", stoji na internetskoj stranici Zagrebačke županije. Inače, Zagrebačka županija, kao jedna od najvećih po broju poslovnih subjekata u Hrvatskoj, može se pohvaliti kontinuiranim rastom izvoza. Od 2008. do 2012. prihodi od izvoza povećali su se 13,7 posto na ukupno 4,01 milijardu kuna, a trend rasta nastavljen je i u 2013. Prema podacima tvrtke Bisnode, pozitivnom rezultatu izvoza tvrtki Zagrebačke županije najviše su doprinijela velika i srednja poduzeća s po 371 i 156 milijuna kuna prihoda od izvoza.
U pet godina do 2012. broj malih poduzeća u županiji je rastao, kao i broj srednjih, no unatoč tome njihova je produktivnost od nastupanja krize značajno smanjena.Standardno, poduzetnici Zagrebačke županije najviše su se okrenuli trgovini. Veletrgovinom se bavi njih 18,6 posto dok ih je u trgovini na malo devet posto. Time trgovina premašuje četvrtinu svih djelatnosti, a slijedi je sektor specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Osim što je najveći broj poduzeća registriran u trgovini, u njoj je i zaposleno najviše ljudi (27,6%), nakon čega po broju zaposlenih slijedi prehrambeni sektor (8,2%) te proizvodnja metalnih proizvoda (6,4%).
"Trgovci su ostvarili čak 50,4 posto ukupnih prihoda županije, a prvi do njih s daleko manjim udjelom od devet posto je bio prehrambeni sektor.Sektor proizvodnje metalnih proizvoda ostvario je najveću neto dobit koja je iznosila 198 milijuna kuna, a 'prvi do' je opet prehrambeni sektor sa 105 milijuna kuna", kaže Branimir Kovačić, stručni suradnik u analitici Bisnodea, dodajući kako su prihodovni lideri, veletrgovci, u 2012. ostvarili 81 milijuna kuna neto dobiti.U prstenu koji okružuje grad Zagreb smjestila su se sjedišta mnogih velikih poduzeća koja predvode gospodarstvo županije.Najviše novootvorenih subjekata bilo je u sektoru pripreme i usluživanja hrane i pića, trgovini i servisu motornih vozila te u veletrgovini"
Nažalost, usporedno sa dinamikom rasta broja malih subjekata, događao se trend smanjivanja broja zaposlenih u ovom segmentu. Tako je u petogodišnjem recesijskom razdoblju izgubljeno 3555 radnih mjesta kod malih subjekata, što predstavlja pad od 11,4 posto. Ukupnu bilancu zaposlenosti u petogodišnjem razdoblju popravilo je 18 velikih subjekata, s obzirom da su oni povećali broj zaposlenih za 1.456 osoba, što predstavlja značajan rast od 19%. Ipak, ni time se nije uspio izbjeći ukupni pad broja zaposlenih od 4,5 posto, tako da je 2012. u ovoj županiji bilo zaposleno 46.197 osoba.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu