Hrvatske su tvrtke u razdoblju od 2007. do 2013. iz fondova EU (IPA programa) izvukle 103,1 milijun eura, ne računajući pritom poljoprivredu i središnju državu, pokazali su rezultati Istraživanja o sredstvima IPA programa (2007. – 2013.) za potpore projektima privatnih i javnih organizacija u RH dodijeljenim kroz natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava.
Istraživanje koje je napravila tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR) predstavljeno je u četvrtak u Zagrebu pod nazivom Kako smo proveli EU fondove. “Takva vrsta podataka nije javno dostupna, pa smo za naše istraživanje morali napraviti anketu među malim korisnicima fondova EU. Od 576 nositelja projekata financiranih kroz program IPA, čak 390 korisnika, odnosno 67,7 posto, odgovorilo je na našu anketu. Oko četvrtina tih projekata je dovršena, a ostali još traju”, rekla je Ana Fresl, direktorica trvtke PJR. Istraživanje je pokazalo je da bi od predaje projekta pa do potpisa u prosjeku prošlo po 14 mjeseci, a nakon toga bi korisnici dobili po 80 posto odobrenih sredstava. U drugoj fazi, od predaje izvještaja o troškovima pa do isplate, prošlo bi još 12 mjeseci. Ti će se rokovi, kako tvrde mjerodavni, u budućnosti znatno smanjiti. Zanimljivo je da je samo 2,2 posto hrvatskih korisnika fondova EU odmah predalo prihvatljiv financijski izvještaj- svi ostali morali su proći i kroz doradu tih podataka.
“Prema podacima prikupljenim od strane anketiranih korisnika projekata financiranih od fondova EU, Hrvatska je rezultatima iznenadila: iskoristili smo 85,6 posto svih dostupnih sredstava, što je mnogo više od onoga što su očekivali i najveći optimisti. Također, od ukupno ugovorenih sredstava, 95,3 posto od predviđenih rezultata projekata je ostvareno”, rekla je Ana Fresl.
Analizirajući podatke na razini cijeloga IPA programa, uključujući one projekte koji nisu ušli u istraživanu populaciju, moguće je također razvrstati projekte prema županiji nositelja projekta. Najviše je prihvaćenih projekata (ukupno 201) iz Osječko-baranjske županije. Iz Grada Zagreba prihvaćeno je 195 projekata, iz Istre 113, iz Međimurja 96 i iz Splitsko-dalmatinske županije njih 64. Na dnu ljestvice su Dubrovačko-neretvanska županja sa 30 projekata, Bjelovarsko- bilogorska sa 29, Šibensko-kninska sa 14 te Ličko-senjska sa samo deset prihvaćenihv projekata. Iz kontinentalne Hrvatske dolazi čak 456, odnosno 79 posto projekata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu