Zbog poplava u istočnoj Slavoniji Vlada pokreće javne radove, a Hrvatski  zavod za zapošljavanje omogućit će anagažiranje nezaposlenih na sanaciji u skladu sa zahtjevima koje će postaviti  lokalna samouprava.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom na privremeno raspolaganje stavlja slobodne stanove u državnom vlasništvu za postradale u poplavi, dok dva ministra, zdravlja i gospodarstva, s terena šalju ohrabrujuće poruke.

Zdravstveni sustav ovih dana intervenirao je slanjem pojačanja na ugrožena područja, pa ministar Rajko Ostojić ne očekuje epidemije i pandemije. Ono što slijedi nova je faza velike sanacije poplavljenog područja, a nakon toga dolaze javni radovi na obnovi stradalih objekata.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ističe da Vlada ima na raspolaganju nekoliko desetaka milijuna kuna proračunskog novca, te da se računa na pomoć EU, i to na osnovu zajedničkog zahtjeva koji će dati Hrvatska, BiH i Srbija.

Nakon havarije uvijek je pravilo da na pogođenom području kreću javni radovi i povećanje gospodarskih aktivnosti, pa će to biti slučaj i u Istočnoj Hrvatskoj, kaže profesor s Ekonomskog fakulteta Zagreb Boris Cota, dodajući da i EU ima obavezu pomoći Hrvatskoj kao svojoj  članici. Ako postoji ikakva dilema, kaže Cota, ona je vezana uz pitanje koliko će na koncu iznositi ukupne štete, diretne i indirektne.

‘Štete manje nego u Gorskom Kotaru’

Za razliku od BiH koja je već izašla s preliminarnim procjenama direktne štete u iznosu od 1 milijardu eura, kao i Srbije koja izravne štete u poljoprivredi procjenjuje na najmanje pola milijarde eura, Hrvatska još uvijek ne istrčava s brojkama. Ministar Vrdoljak u razgovoru za Poslovni dnevnik samo je istaknuo da šteta po dosadašnjim razmjerima ipak ne bi trebala preći razinu od 200 milijuna eura, a što bi joj, kao u slučaju nedavne katastrofe koja je pogodila Gorski Kotar, omogućilo da sama aplicira za pomoć iz Fonda solidarnosti EU.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je izravno angažiran na sanaciji, u ovom trenuktu, kažu, dok još nije završena procjena štete, ne mogu iznositi procjene koliko će sanacija trajati, ni koliko će koštati. Ono što je sigurno, slijede veliki radovi koji uključuju pokapanje uginulih životinja, mjere deratizacije, dezinfekcije i deiznsekcije, ispumpavanja i pranja bunara, čišćenje polavljenih zgrada i ostalih prostora, kao i popravak električne i vodovodne infrastrukture, te na koncu i građevinski poslovi na obnovi oštećenih objekata.

Na teren su već izašli veterinari i djelatnici Agroproteinke, jedine tvrtke u Hrvatskoj i regiji koja se bavi skupljanjem i toplinskim zbrinjavanjem životinjskog otpada.

“Već prošli tjedan napravili smo akciju u Pleternici, gdje se problem poplave najprije i pojavio, a od ponedjeljka smo sa šest-sedam ljudi započeli sa skupljanjem i usmjeravanjem uginulih životinja prema pogonu u Sesvetama.

U ovom trenutku jedno još nismo u Rajevu selu, budući da je još nedostupno. Međutim, teško je procijeniti koliko će vremenski potrajati zbinjavnaje”, kaže predsjednik uprave Agroproteinke Ivica Grlić Radman, koji zbog zatpoljenja ističe da je važno uklanjanje uginulih životinja obaviti čim prije.

Iz Zavoda za javno zdravstvo procjenjuju da će potrebe na svim poplavljenim područjima, od ljudi, strojeva i opreme do financijskih sredstava, premašiti mogućnosti pogođenih općina i županija, te da će svakako biti potrebna pomoć države.

Nezahvalno je prognozirati trajanje, ali zasigurno će trebati nekoliko mjeseci, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo, podsjećajući na slučaj od prije godinu i pol u Međimurju, gdje je sanacija samo jednog sela trajala mjesec dana.

“Ova nesreća će nekima biti i sreća jer će raditi”, komentira profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Vladimir Čavrak. Prema dostupnim podacima, 92 tvrtke bave se sanacijom okoliša, a 210 uslugama čišćenja, dok je sedam proizvođača pesticida i agrokemijskih proizvoda.

Aktiviranje tih tvrtki jedan je aspekt te havarije, no Čavrak ističe kako se ipak radi o reaktivnim rješenjima. Iako će javni radovi ljudima donijeti pomoć, neizostavan je drugi aspekt, a to su proaktivna rješenja.

Drugim riječima, Sava mora poslati plovna rijeka, navodnjavati Slavoniju, te na taj način riješiti i poplave i suše, a konačno, riječna luka Sisak u skladu s europskim dokumentima, željezničkim povezivanjem treba postati pozadinski terminal Luke Rijeka, zaključuje Čavrak.