Realni scenarij nove industrijske strategije 2020. vraća nas na ono što smo imali 2008. Ako nam je to budućnost, jer nemamo vizije, bit ćemo izgurani s tržišta. Europska unija u svojoj strategiji ističe proizvodnju i izvoz, naša adekvatno ne prepoznaje prehrambenu industriju, a poljoprivredu i izvoz hrane uopće ne spominje,  upozorila je profesorica Slavica Singer, voditeljica UNESCO katedre za poduzetništvo na osječkom Sveučilištu, na okruglom stolu o prehrambenoj industriji održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Osijek, podsjetila je, ima cargo aerodrom koji propada, a mogao bi izvoznicima biti poveznica s ostatkom svijeta.

Profesorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku Vlasta Piližota smatra kako je prehrambena industrija obećavajući sektor kojemu su veći problem količine nego kakvoća i konkurentnost.

Hrvatska prehrambena industrija u okvirima EU, istaknula je, danas sudjeluje tek sa 0,4 posto. Hrana, održiva poljoprivreda, akvakultura i biogospodarstva područja su na koja se moramo fokusirati. Piližota je potaknula i ideju o osnivanju nacionalnog institita koji bi pokrivao proizvodnju hrane. Iz Europskoga fonda za ruralni razvoj, koji je važan i za prehrambenu industriju, do 2020. možemo povući 4,32 milijarde eura, navela je Ružica Gelo iz Centra za EU HGK. No, iskustva su nam vrlo loša: Hrvatska je sa 21 posto iskorištenosti pretpristupnih fondova zadnja na ljestvici. Ljudi koji znaju povući novac iz fondova Europske unije nema ni u institucijama ni na tržištu, i to bi mogao biti veliki problem, upozorava Gelo.