Iako je Porezna uprava lani naplatila 1,14 milijardi kuna poreza na promet nekretnina, koji ne obuhvaća samo kupoprodaje nego i transakcije poput nasljeđivanja i darovanja, čak 12 posto više novca u državnoj blagajni po toj osnovi u odnosu na 2012., nije signal da je prodaja napokon živnula.

Kuprodrodaje bilježe pad, i to sa 75.305 u 2012. na 72.333 u prošloj godini. No, buknulo je darovanje nekretnina. Lani ih je bilo za 6000 više nego u 2012., pa je ukupno u 2013. prijavljeno nešto više od 46 tisuća darovanja nekretnina. Čini se da je posrijedi prvi signal reakcija poreznih obveznika na uvođenje poreza na nekretnine, koji se najavljuje od 2016. Neki smatraju da se porast darovanja može dovesti u vezu s lišavanjem nekretnina na način da se prebacuju unutar obitelji.

Još je uvijek običaj imati neiskorištene nekretnine cijeli život, pa ih prenositi nasljeđivanjem. Da nije uobičajeno da se za života obavi darovanje, pokazuju i brojke: lani je 78.192 obveznika prijavilo stjecanje nekretnine nasljeđivanjem te je, kao i preklani, tako stečeno najviše nakretnina, odnosno više nego kupoprodajom ili darovanjem. A mnogi drže da će broj darovnih ugovora ipak rasti pod utjecajem novog zakona o porezu na nekretnine.

Grobovi idu

Podaci Porezne pokazuju, nadalje, da je u 2012. godini 228.168 obveznika prijavilo obvezu poreza na promet, a lani ih je to učinilo 227.211. Neznatan je to porast prometa neketnina. Taj trend ne slijede kupnje novih stanova: pale su sa 10.200 u 2012. na 8285 u 2013. Usto, promatraju li se kupnje svih 12 tipova nekretnina, brojka je lani prepolovljena u odnosu na 2007., kad je tržište bilo na vrhuncu. U 2007. su kupljene 151.184 različite nekretnine, a potom počinje pad, pa ih je lani bilo upola manje, točnije 72.333.

Navedena kretanja nekretnina preslika su općeg kretanja gospodarstva, gdje je 2007., ali i prije, vladala euforija i svi su kupovali nekretnine, a 2009. nastupa otrježnjenje uz spoznaju da i nije baš tako jeftino kupiti vlastitu nekretninu. Najveći pad lani su zabilježile transakcije koje se odnose na kuće (13%) i građevinsko zemljište (12%). Stanovi i poljoprivredno zemljište pali su osam, odnosno sedam posto. Na rang-listi tipova nekretnina koje su najzastupljenije u transakcijama nema promjena. I dalje vodi poljoprivredno zemljište s gotovo 44 tisuće transakcija u 2013., a slijede stanovi (apartmani) s gotovo 33 tisuće, građevinsko zemljište sa 24,6 tisuća i kuće s gotovo 20 tisuća. Zajedno nose više od 50 posto svih transakcija neketninama u 2012. i 2013.

Ipak, s bizarnošću na prvi pogled graniči podatak da je transakcija vezanih uz opremu grobnog mjesta dvostruko više nego poslovnih prostora. Poslovni prostori, naime, čine manje od jedan posto svih transakcija, a u posljednje dvije godine tih je transakcija bilo ukupno 4111, ili tek nešto više nego garaža. Pokazuje se da su poduzetnici u tom dijelu racionalniji te im nije nužno da imaju vlastite prostore. Većina ih boravi u unajmljenim prostorima.

Anarhija u najmu

Usto, svi su poduzetnici u najmu “na bijelo” te mogu utjerati svoja prava, zaštićeniji su nego obični građani, pa i nije nužno da imaju vlastite prostore. Mnogi čak vjeruju da bi velik broj građana u dobro uređenom sustavu podstanarstva s dugoročnim najmovima i realnim naknadama izabrao najam umjesto kupnje stana. No, zbog anarhije na tržištu vezane uz cijene, prijavljivanje i prava podstanara, logično je da ljudi teže vlastitom stanu.