Prvi ovogodišnji izlazak države na inozemno tržište duga ulazi u završnicu. Upravo su započeti ogledi s investitorima u sklopu prodaje (najmanje) milijardu eura novih državnih obveznica, a to je ujedno i prvi roadshow koji predvodi movi ministar financija Boris Lalovac. Uvjeti na tržištima takvi su da bi se novo zaduženje, za koje se očekuje da će biti na sedam godina, moglo realizirati uz cijenu od oko 4,5 posto. Bila bi to najmanja kuponska kamata u dosadašnjim izdanjima euroobveznica, ne računajući nekoliko serija samuraj obveznica s početka 2000-ih. No, to ne znači da ima mjesta priči o velikom uspjehu. 

To što će godišnji iznos kamata na novi dug moguće biti najmanji dosad (oko 350 milijuna kuna na milijardu eura) nije do nas. Dakle, ne govori ništa o fundamentalnim poboljšanjima u našoj ekonomiji već je posljedica izrazito ekspanzivne politike Europske središnje banke. Zbog nje je novac danas jeftin pa se odlikaši poput npr. Njemačke na rok od 10 godina financiraju uz samo 1,3 posto prinosa za kupce njihova duga. 

Eurske su referentne kamate već duže na izuzetno niskim razinama, a šef je ESB-a Mario Draghi nakon objave slabijeg od očekivanoga rasta BDP-a eurozone prošli tjedan nagovijestio i moguće daljnje monetarno pouštanje. Izdašnu likvidnost i sklonost investitora prema brzorastućim ili tržištima koja omogućuju razmjerno veće prinose tako je prošli tjedan iskoristila i Crna Gora. U prvom nastupu na inotržištu od 2011. pohvalila se rekordno niskom kamatom.  U njihovu slučaju to je značilo 5,375 posto na 5-godišnje izdanje od 280 milijuna eura.    

Što se tiče kamate i prinosa na hrvatske euroobveznice, u dijelu cijene koji odražava percepciju rizičnosti i potencijala hrvatske ekonomije ne možemo se pohvaliti. Premija za rizik i dalje nam je znatno viša nego za usporedive zemlje EU.

Hrvatska će se bez problema zadužiti za 1,5 mlrd. eura

Većini tih zemalja, prije svega regionalnih članica EU, premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS ili credit default swap) i prošli su mjesec ili pale ili ostale oko ožujske razine, dok su kod Hrvatske malo i povećane, ističe se u najnovijoj HNB-ovoj analizi. U međuvremenu je i naš CDS na 5-godišnji dug pao ispod 300 bodova (3 postotna boda), ali pao je i kod drugih pa i dalje neslavno stršimo. Primjerice, kod Češke, Slovačke ili Poljske on je osjetno ispod 100 baznih bodova, kod Bugarske i Slovenije ispod 150, a ispod 200 je i kod Rumunja i Mađara.  

Posljednjih su dana, doduše, naše dolarske obveznice na sekundarnom tržištu imale nešto bolju izvedbu u odnosu na ostatak regije, što Hypovi analitičari pripisuju unovčavanju nedavnih dobitaka na rumunjskim i mađarskim izdanjima. No, osim predstojećeg izdanja euroobveznica za daljnje cjenovne dobitke hrvatskih obveznica na tržištu ne djeluje poticajno ni još jedan kvartal slabijih rezultata hrvatskog gospodarstva u odnosu na regionalne članice EU. Dok se u odnosu na zadnji lanjski kvartal i kod nas računa na rast BDP-a, na godišnjoj razini ipak je izgledan još jedan kvartal pada, dok je većina zemalja regije u prva tri mjeseca zabilježila veći od očekivanog međugodišnjeg rasta.

Zaostajanje na putu oporavka, dakako, uračunato je u prinose na obveznički dug Hrvatske. Na 10-godišnji dug traženi nam se prinosi trenutno kreću oko 4,9 posto i u odnosu na referentne prinose impliciraju premiju rizika od oko 3,5 postotnih bodova. Istodobno, na euroobveznicama dospijeća 2018. prinos je nešto ispod 3 posto, što je u odnosu na usporedivi njemački dug oko dva i pol postotna boda više.

Zbog desetogodišnjih minimalnih prinosa na europske obveznice i Ivan Dražetić, analitičar u InterCapitalu, vjeruje da bi prinos na nove euroobvezince, izdaju li se na rok od 7 godina, mogao biti oko 4,5 posto.

Anto Augustinović, analitičar Erste banke, dodaje kako je i prošlotjedni plasman crnogorskih euroobveznica pokazao velik apetit investitora za dužničkim papirima višeg stupnja rizika i viših prinosa.

“Zemljama koje izdaju državni dug raspoloženje ulagača trenutno defintivno ide na ruku”, ističe dodajući kako za nas nisu zgorega ni blago pozitivna kretanja pojedinih makroekonomskih pokazatelja. Sve u svemu, i Dražetić i Augustinović drže da će Hrvatska bez problema izdati do 1,5 milijardu eura novih obveznica.

Ostaje vidjeti hoće li u Ministarstvu financija zbog Draghijevih nagovještaja da će labava monetarna politika potrajati odlučiti već sada povući toliki iznos. Ili će ipak ostati pri ciljanih milijardu eura.

To bi zacijelo malo pojeftinilo ovotjedno zaduženje, ali bi onda do kraja godine trebalo očekivati još jednu rundu obveznica. Možda tek ne vani nego ‘doma’.