Sugovornik: Jelena Mišić,  Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Problematiku uključivanja osoba s invaliditetom regulira Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13) s pratećim provedbenim aktima. Kako pojašnjava Jelena Mišić, zamjenica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, razlog donošenja novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je želja i obveza stvaranja društva jednakih šansi za sve, zaštita prava čovjeka na dostojan život koji jamči i dostojan rad te razvijanje svijesti o društveno odgovornom poslovanju. Novim Zakonom se, također, znatno unaprjeđuje sustav profesionalne rehabilitacije u odnosu na dosadašnji koji je neraskidivo vezan za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom. Provedbu Zakona osigurava pet pravilnika koji detaljno uređuju ovo područje (objavljeni u NN 44/14). Puna primjena Zakona očekuje se od 1. siječnja 2015. godine.

"Istraživanja  pokazuju da uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu dovodi do većeg povezivanja radnog kolektiva, ali i da su osobe s invaliditetom nerijetko i marljiviji radnici jer žele dokazati svoje kvalitete. Cilj donošenja ovoga Zakona je povećati zapošljivost osoba s invaliditetom i stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada", kaže Mišić. Dodaje da se stoga ovim Zakonom propisuje obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom za sve poslodavce u javnom i realnom sektoru koji zapošljavaju minimalno 20 radnika i to putem propisanih kvota u rasponu od 2-6% od ukupnog broja zaposlenih, ovisno o djelatnosti poslodavca prema NKD. Tako će, na primjer, poslodavci iz građevinskog sektora zapošljavati po stopi od 3%, oni iz prerađivačke industrije po stopi od 6%, a oni čija su djelatnost informacije i komunikacija po stopi od 2%. Za sve one koji zapošljavaju manje od 50 radnika kvota se smanjuje za 1%, ali ne ispod 2%. Pri određivanju kvota uzela su se u obzir dosadašnja iskustva u zapošljavanju osoba s invaliditetom iz kojih proizlazi da je i u ovom trenutku najviše osoba s invaliditetom zaposleno u djelatnostima za koje je propisana najviša stopa, a najmanje u onim djelatnostima za koje je propisana najniža stopa. 

Od ukupnog broja radnika moguće je izuzeti one koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada od uvjetom da poslodavac za to dobije suglasnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te sezonske radnike. Ova suglasnost je potrebna jer uvjete za radno mjesto s posebnim uvjetima rada može i ne mora ispunjavati osoba s invaliditetom jednako kao i ona bez invaliditeta. Tek ukoliko bi se utvrdilo da su za konkretno radno mjesto baš sve vrste i stupnjevi invaliditeta ograničavajući, tada će se za to radno mjesto dati suglasnost za izuzimanje od ukupnog broja zaposlenih. Naime, osobe s bilo kojom vrstom invaliditeta imaju jako velike mogućnosti koje većina poslodavaca u ovom trenutku možda ne može ni zamisliti jer se do sada nisu imali priliku u to uvjeriti.
Da bi se zaposleni radnici s invaliditetom ubrojili u kvotu potrebno je da imaju ugovor o radu za najmanje 20 sati tjedno te da su evidentirani u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom kod HZMO-a. To se ostvaruje putem uobičajene procedure  upisa prijave/promjene radnika na mirovinsko osiguranje s time da su od 1.05.2014. obrasci prijave/promjene usklađeni za ovu svrhu. Nakon prijave potrebnih podataka od strane poslodavca HZMO će elektronskim putem izvršiti potrebne provjere tih podataka u Registru o osobama s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, odnosno, ukoliko osoba nije u njemu evidentirana, tada će poslodavac trebati dostaviti ispravu koja dokazuje status osobe s invaliditetom. No, takvih slučajeva će biti manji broj obzirom da se već u ovom trenutku Registar upotpunjuje svim potrebnim podacima. Potvrdom prijavljenog podatka da se radi o osobi s invaliditetom ona će biti evidentirana u očevidniku. Bitno je da poslodavci koji već zapošljavaju osobe s invaliditetom to prijave HZMO-u najkasnije do 31.12.2014. kako bi im se one ubrojile u kvotu već od 1. siječnja 2015. godine kada se kvotni sustav zapošljavanja počinje primjenjivati. Koje se sve osobe s invaliditetom mogu evidentirati u očevidnik pobrojano je u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. 
Iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objašnajvaju da je poslodavcima omogućeno da kvotu, osim zapošljavanjem, ispune i zamjenskom kvotom. To znači da će im se ugovor o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava ili ugovor o djelu sa studenom s invaliditetom računati kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom ako je vrijednost tog ugovora jednaka najmanje minimlanoj plaći u Hrvatskoj. Zatim, četiri studenta s invaliditetom ili učenika s teškoćama u razvoju na praksi kod poslodavca te četiri radnika na stručnom osposobljavanju za rad računat će se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom. Jednako će vrijediti i za dva rehabilitanta primljena na praksu kod poslodavca kroz postupak profesionalne rehabilitacije. Ako poslodavac daje jednu ili više stipendija u visini jednakoj najmanje minimalnoj plaći u Hrvatskoj, to će se računati kao zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom. Na ovaj način poslodavcima se omogućuje da lakše ispune propisanu kvotu, a osobama s invaliditetom da dobiju šansu za stjecanje kvalifikacija i zapošljavanje. 

Oni poslodavci koji ne budu ispunili propisanu kvotu doprinijet će zapošljavanju osoba s invaliditetom tako što će biti u obvezi platiti novčanu naknadu u iznosu od 30 posto minimalne plaće. Ova sredstva koristit će se u svrhu razvoja sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Stoga, kaže Jelena Mišić, nije riječ o porezu ili sankciji već obliku doprinosa za razvoj društveno odgovornog poslovanja u slučaju da se ono ne može ostvariti niti zapošljavanjem niti zamjenskom kvotom. Ukoliko poslodavac ne izvrši svoju obvezu uplate naknade, ista će mu biti obračunata i naplaćena s pripadajućim kamatama od strane nadležnog ureda Porezne uprave. Poslodavac koji pak zaposli iznad propisane kvote ili uopće nije obveznik kvotnog zapošljavanja, a zaposli osobu s invaliditetom, ima pravo na novčanu nagradu u iznosu od 15 posto minimalne plaće tijekom šest mjeseci kontinuirano za svakog radnika s invaliditetom iznad propisane kvote. 

Provedbu ispunjenja kvotnog zapošljavanja pratit će Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pravni sljednik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. To je nova ustanova koja je preuzela sve djelatnosti Fonda, a u djelokrug je dobila i vještačenje osoba s invaliditetom za potrebe svih sustava u kojima se sada provode vještačenja (njih šest). Na taj način će se od sljedeće godine kroz jedinstveno tijelo vještačenja pri Zavodu objediniti i ujednačiti sustav vještačenja u Hrvatskoj, a osobama s invaliditetom značajno olakšati ostvarivanje njihovih prava jer će umjesto nekoliko sada prolaziti samo jedno vještačenje. Stoga, će uloga Zavoda u cjelokupnom procesu – od vještačenja preko profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom – biti od ključne važnosti za novine koje dolaze.

Zavod će također nastaviti isplaćivati poticaje poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, a to su: subvencija plaće osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova obrazovanja  za osobu s invaliditetom, sufinanciranje troškova arhitektonske prilagodbe radnog mjesta odnosno tehničke prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom, sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje za osobu s invaliditetom, sufinanciranje stručne podrške, te posebna sredstva za inovativne programe zapošljavanja za osobe s invaliditetom.

Navedeni poticaji moći će se ostvarivati od 1. siječnja 2015. , a do tada poticaji se i dalje isplaćuju sukladno Odluci Fonda o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 8/08, 20/09, 96/09, 44/10, 93/13 i 127/13). Ne treba zaboraviti da osim ovih poslodavci mogu dobiti poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom i od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja. 

Značajnu ulogu u novom Zakonu dobili su centri za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom koji će biti generatori potrebne radne snage među ovom populacijom. Inicijalno se planira osnivanje 4 -5 regionalnih centara koji će osposobljavati osobe s invaliditetom za određena zanimanja sukladno njihovim radnim sposobnostima, ali i potrebama tržišta rada koje će morati stalno pratiti. Također, njihova procjena radne učinkovitosti osobe s invaliditetom bit će odlučna za isplatu poticaja subvencije plaće, a također će davati i druge procjene potrebne za isplatu većine ostalih poticaja. U ovim centrima poslodavci će također moći pronaći stručnu podršku pri zapošljavanju osoba s invaliditetom što je do sada izostalo. 

Zaključuje se da poslodavci koji u budućnosti budu zapošljavali osobe s invaliditetom mogu imati višestruku korist od toga – dobiti vrijedne radnike i pri tome ispuniti zakonsku i moralnu obvezu. 

Poslovni dnevnik uz podršku Ministarstva rada i mirovinskog sustava organizira društveno odgovorni projekt "Iskustvo zlata vrijedi 2014." te u suradnji s partnerima-poslodavcima omogućuje studentima s invaliditetom, koji se prijave na natječaj, radnu praksu s eventualnom kasnijom mogućnošću zapošljavanja. Na natječaj se mogu prijaviti svi redovni studenti s invaliditetom, bez obzira koji fakultet pohađaju. Prijave na natječaj traju od 14. travnja do 15. lipnja 2014. godine.  Na natječaj se možete prijaviti ovdje. Više o projektu Iskustvo zlata vrijedi doznajte na www.poslovni.hr/iskustvo-zlata-vrijedi.