Miljenko Fičor, glavni državni rizničar voli brojke. Tako je i na konferenciji Hrvatsko novčano tržište koja se održava u Opatiji stanje javnih financija uglavnom opisao kroz najsvježije apsolutne i relativne brojke o punjenju i potrošnji iz državne blagajne.
Tempo izvršenja proračuna do kraja travnja je u konačnici rezultirao sa 7,4 milijarde kuna proračunskog manjka. To je više od polovice (nepunih 55 posto) manjka koji je za cijelu godinu planiran prilikom ožujskog rebalansa, a u odnosu na prošlu godinu deficit je zasad oko 1,2 milijarde kuna veći. Povećana proračunska rupa posljedica je znatno većeg rasta izdataka nego prihoda u dosadašnjem dijelu godine. U proračun se, naime, u prva četiri mjeseca slilo 34,9 milijardi kuna. To je skromnih 504 milijuna kuna više od lanjske naplate prihoda, iako je ove godine u primjeni povećana međustopa PDV-a (sa 10 na 13 posto), a za razliku od lani u ovo doba, fiskalizacija ima pune efekte na proračun. U isto vrijeme rashodi su iznosili 42,4 milijarde kuna, što je u usporedbi s prošlom godinom čak 1,8 milijardi kuna više. Prema svemu sudeći, tome su osjetno pridonijela i plaćanja zaostalih računa iz 2013.
Dosad zabilježeni deficit, kaže Fičor, već je pokriven ranijim zaduženjima države. A potrđujući skorašnje novo državno zaduživanje u inozemstvu rekao je kako će ono poslužiti za "popunjavanje rashoda do kraja godine". Početak predstavljanja novih obveznica investitorima planiran je za 18. svibnja, dok se izdanje vrijedno milijardu eura "a možda i nešto više" očekuje 22. svibnja. Iako je, dakle, već u četiri mjeseca ostvareno više od polovice zacrtanih 13,6 milijardi kuna cjelogodišnjeg deficita (na razini državnog proračuna), Fičor kaže kako će u resoru financija "učiniti sve da se taj limit ne probije". To znači da u preostalih osam mjeseci manjak ne bi smio premašiti 6,2 milijarde, odnosno morao bi biti barem 1,2 milijarde manji nego u prva četiri mjeseca. A sve to uzimajući u obzir planove iz ožujskog rebalansa, a ne i nedavne poteze Vlade kojima je cilj dodatno smanjenje deficita za 1,3 milijarde kuna, ali nisu (zasad) popraćene i službenim korekcijama planova, kroz novi rebalans.
Vlada je dodatne mjere ukalkulirala u planove koje je u sklopu procedure pri prekomjernom deficitu iznijela Europskoj komisiji. Premda se u komunikaciji s EK govori o deficitu opće države, na razini samog državnog proračuna Vladini dodatni planovi impliciraju da bi u ostatku godine deficit trebao biti manji od pet milijardi kuna. To sad zvuči jako teško ostvarivo, iako prva četiri mjeseca uglavnom odražavaju originalni plan proračuna za 2014., a ne i učinke mjera (ponajprije za povećanje prihoda) koje su pratile ožujski rebalans i onih nedavno donesenih (naftne trošarine, nameti telekomima, smanjenje subvencija i sl.).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sve je isto kao i prošle godine. Sve Vladine prognoze su se pokazale promašenima, državni proračun nije izdržao ni prvi kvartal, BDP pada, investicije padaju, nezaposlenost i deficit rastu. Jedino što je novo je da se Slavko i Zoki više ne vole.
koja katastrofa! hitno dajte ostavke i raspišite izbore! možda će netko drugi moći i znati spasiti državu i gospodarstvo kad vi to očito ne znate!!! [emo_palacd]
“U četiri mjeseca deficit veći od pola planiranog za cijelu 2014.
Zasad su izdaci porasli triput više od prihoda; no tek se očekuju efekti mjera iz rebalansa i nakon njega.”
Ako se ne varam , Kukuriku Vlada unatoć tim podacima svaki mjesec digne više od miliarde novih kredita.
Spasite Hrvatsku , raspišite izbore !
Uključite se u raspravu