Zaštićena prirodna područja u Hrvatskoj, osam nacionalnih i 11 parkova prirode, već godinama imaju dobre turističke pokazatelje pokazujući i svojevrsnu otpornost na krizu unatoč kojoj od 2011. svake godine bilježe poraste posjećenosti i prihoda, pa je tako bilo i prošle, a očekuje se i ove godine, doznaje se iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode iz kojeg ističu i da boljoj posjeti i prihodima zasigurno pridonose i ulaganja u poboljšanje njihove infrastrukture.

Po neslužbenim odnosno nepotpunim podacima tog Ministarstva, u nacionalnim parkovima (NP) i parkovima prirode (PP) u Hrvatskoj je prošle godine bilo ukupno oko 2,7 milijuna posjetitelja, pri čemu nedostaju podaci za PP Učka i Vransko, što je u usporedbi s kompletiranim podacima za 2012. za svih 19 nacionalnih i parkova prirode porast od oko 5 posto ili za više od 100 tisuća posjetitelja.

Upravo se za 100 tisuća do 200 tisuća svake godine otprilike povećavao ukupan broj posjetitelja svih parkova što je vidljivo iz podataka Ministarstva o posjećenosti tih parkova u zadnjih pet godina, od 2009. do 2013.

Plitvička jezera najposjećeniji NP, a Telašćica PP

Vidljivo je i da je svake godine najveći posjet, gotovo polovica od ukupnog broja posjetitelja svih parkova i među svim NP-ovima, bio u NP Plitvičkim jezerima, koji je i najpoznatiji ne samo hrvatski nego i NP u ovom dijelu Europe, a kojeg je prošle godine posjetilo gotovo 1,2 milijuna ljudi ili 30-ak tisuća više nego u 2012.

Slijedi NP Krka sa oko 787 tisuća lanjskih posjetitelja ili oko 50-ak tisuća više nego u 2012., te NP Brijuni sa njih 152,3 tisuće ili oko dvije tisuće više nego u godini prije.

Među NP-ima iznad 100 tisuća posjetitelja, ili blizu 115 tisuća odnosno 102 tisuće, lani su još imali Paklenica i Mljet, pri čemu je Paklenica bila otprilike na razini posjećnosti iz 2012., a Mljet s blagim porastom za oko pet tisuća posjetitelja.

Za razliku od toga, od ukupno 11 parkova prirode (PP) u Hrvatskoj, samo jedan, i to najčešće Telašćica (Kornati), godišnje zabilježi više od 100 tisuća posjetitelja, pa je tako bilo i lani s njih oko 121,5 tisuća ili za oko 23 tisuće više nego 2012.

Od ostalih PP-a, Biokovo se približava brojci od 50 tisuća posjetitelja, Velebit skoro svake godine posjeti njih od 30 do 40 tisuća, dok Kopački rit i Lastovsko otočje otprilike svake godine posjeti oko 30 tisuća ljudi, pri čemu podaci Ministarstva pokazuju da je zadnjih pet godina svake godine gotovo u svim PP rasla posjećenost.

S porastom posjećenosti rasli su i prihodi NP-a i PP-a, koji su ukupno za svih 19 parkova, po prvim procjenama Ministarstva, za prošlu godinu bili viši od ukupnih prihoda u 2012. kada su iznosili 343,6 milijuna kuna. U te su prihode uračunati iznosi od ulaznica, izleta, restorana i noćenja, a kako se za 2013. podaci još kompletiraju iz Ministarstva napominju da bi mogli biti gotovi do sredine svibnja.

Očekuje se da bi ukupni prihodi parkova mogli porasti i ove godine jer su se u brojne NP i PP uveli novi, dodatni sadržaji i ponuda, poput primjerice prošlog tjedan porinutog novog električnog turističkog broda u NP Plitvička jezera, a neki su za određene termine sezone i povećali cijene ulaznica.

Iz Ministarstva ističu i važnost njihove strategije stavljanja zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja kroz podizanje njihovih potencijala, prvenstveno turističkih, na čemu se, kako kažu, dosta radi, posebno na poboljšanju posjetiteljske infrastrukture, te je zadnje dvije godine (2012. i 2013.) u infrastrukturne projekte uloženo 115 milijuna kuna.

Ove i iduće godine pripremaju se projekti za sve parkove vrijedni 120 milijuna, a do kraja 2020. iz strukturnih fondova trebalo bi se povući ostatak do 800 milijuna kuna, za što postoje projekti.

"Parkovi Hrvatske"

Osim u infrastrukturu, iz Ministarstva naglašavaju kako brinu i o vizualnoj i razvojnoj prepoznatljivost zaštićenih područja te su kroz projekt integracije u ekološku mrežu EU Natura 2000 osmislili novi vizualni identitet "Parkovi Hrvatske" kojeg su predstavili javnosti krajem ovog travnja.

Riječ je o krovnom brendu pod kojim bi se okupilo svih 19 zaštićenih prirodnih parkova s ciljem kvalitetnije promocije, veće prepoznatljivosti i razvoja njihovih potencijala kako bi postali generatori razvoja i kraja u kojemu se nalaze, ali i širih regija.

Hrvatskih osam NP-a i 11 parkova prirode čine važan dio mreže Natura 2000, a planirane investicije u sva zaštićena područja kao i upravljanje prirodnim vrijednostima u sklopu uspostave ekološke mreže Natura 2000 iz strukturnih fondova EU u financijskom razdoblju 2014.-2020. iznose 800 milijuna kuna, ističu iz Ministarstva.

Za osmišljavanje grupnog vizualnog identiteta svih parkova pod brendom "Parkovi Hrvatske" iz Ministarstva napominju da je grafički obuhvatilo identitete svih 19 parkova, ali tako da svaki pojedinačni identitet funkcionira zasebno, a znakovi pojedinih parkova figurativni su motivi koji predstavljaju najprepoznatljivije elemente pojedinog parka.

Primjerice lički medvjed je uzet kao simbol Plitvičkih jezera, slapovi za NP Krku, vuk za Velebit, orao štekavac za Kopački rit i slično.

Za dodatno osnaživanje jedinstvenog sustava upravljanja zaštićenim područjima u sklopu novog vizualnog identiteta razvijen je i jedinstveni sustav signalizacije i interpretacije na otvorenom koji će posjetiteljima omogućiti bolje snalaženje i upoznavanje sa znamenitostima parkova, a cijeli će se projekt zaokružiti i izradom jedinstvene internetske stranice i mobilne aplikacije "Parkovi Hrvatske" te uvođenjem online prodaje ulaznica i suvenira putem internetske trgovine.

Tatjana Miščančuk