Servis Moj-eRačun razvio je web platformu za elektronsko fakturiranje koja je danas integrirana u najveće ERP sustave na hrvatskom tržištu. Prvi u Hrvatskoj nude ''one-klick'' rješenje za slanje eRačuna čime su barem dvije godine ispred konkurencije.
Elektronsko fakturiranje, iako prisutno već nekoliko godina u Hrvatskoj, tek nakon ulaska u Europsku uniju postaje sve poželjniji oblik poslovanja i u našoj državi. Riječ je o postupku slanja računa putem e-pošte uz korištenje elektronskog potpisa, odnosno aplikativnog certifikata i vremenskog žiga, koji u potpunosti zamjenjuje slanje računa poštom. Kako su se brojne tvrtke u Hrvatskoj već same uvjerile, takav oblik fakturiranja nužan je za sve one koji svoje poslovanje misle preseliti i na tržišta Europske unije.
Do 2020. godine e-fakturiranje trebalo bi biti dominantan način fakturiranja, odluka je to koju je Europska komisija donijela još prije nekoliko godina pozivajući zemlje članice da ogromne količine dokumenata presele u virtualni prostor. Statistički pokazatelji Eurostata pokazuju kako je u zemljama EU 2007. godine 18 posto izdanih računa bilo u elektroničkom formatu, a već tri godine poslije, ta se brojka popela na 32 posto, dok se do kraja ove godine očekuje kako će broj poslanih eRačuna prijeći visokih 73 posto.
Za primjer ćemo istaknuti kako je 2012. godine u Europi poslano čak 3,2 milijarde eRačuna. U Italiji je u 2013. godini više od 50 posto svih prometa računa poslano elektronskim putem, dok je u Estoniji ta brojka daleko i viša pa svjetski stručnjaci u šali navode kako bi država zbog toga trebala promijeniti naziv u E-stonija. No, možda najbolji primjer izvrsno reguliranog ePoslovanja na starom kontinentu pronalazimo u Danskoj koja je još prije pet godina svim dobavljačima rekla da im neće platiti ništa, ako joj ne ispostave eRačune.
Nije ni čudo što upravo ta zemlja drži primat u primjeni te tehnologije i u kojoj danas sve banke, telekomi pošte i druge specijalizirane tvrtke, informacijski posrednici, nude različite posredničke usluge s eRačunima. Otišli su čak toliko daleko da je na nacionalnoj razini predloženo da se za svaki papirnati račun plaćaju penali. Dobar primjer primjene ePoslovanja u ostatku svijeta su zemlje Južne Amerike koje mnogi, sasvim neopravdano, smatraju nazadnima. Kao istaknuti primjer tu je Brazil u kojem papirnati računi gotovo uopće više ne postoje. Koliko su napredni u informatičkim rješenjima za regulaciju novčanog prometa, jasno je vidljivo iz činjenice da je Hrvatska u potpunosti preslikala brazilski model fiskalizacije.
Začeci eRačuna u svijetu i kod nas
Ideja o elektronskom fakturiranju nije novost ni u svijetu ni na hrvatskom tržištu. Još je davnih 80-ih godina donesen EDIFACT protokol koji je trebao poslužiti kako bi se utvrdila pravila za strukturiranje podataka, ali i omogućiti lakšu razmjenu podataka između zemalja i industrija. Iz tog se protokola razvio EDI, informacijski posrednik koji je dugo godina na hrvatskom tržištu držao primat. No, iskustvo je pokazalo kako je njegova upotreba prije svega iznimno skupa, zastarjela i gotovo u potpunosti neupotrebljiva za većinu izvan sektora trgovine.
Stručnjaci ga danas s pravom nazivaju dinosaurusom među informacijskim posrednicima, ako zbog ničeg, onda zbog dugotrajnog i iznimno skupog procesa njegove implementacije i zbog brojnih obaveznih koraka koje moraju poduzeti strane koje će ga koristiti. Primatu EDI-ja nije se nazirao kraj sve do 2008. godine i bombastične medijske kampanje o eri ePoslovanja. Međutim, sad kad s odmakom rezoniramo tadašnje stanje na tržištu, ponajviše zbog tada vrijedećih zakona, bilo je jasno vidljivo da je ePoslovanje, blago rečeno, gotovo nemoguće. Tek objavom novog Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost u ljeto 2011. godine, stvari konačno kreću nabolje. Tim pravilnikom su uklonjene sve prepreke za uvođenje eRačuna u poslovanje, a sam eRačun postao je istovjetan papirnatom računu.
Iako mnogi u Hrvatskoj još uvijek smatraju kako je eRačun nešto što će nam doći u budućnosti, statistički pokazatelji naših susjednih zemalja, onih s drugih kraja svijeta, ali i domaći, pokazuju kako je eRačun polako, ali sigurno postao nezamjenjiv način fakturiranja. Na hrvatskom tržištu tome je svakako doprinio servis Moj-eRačun koji je prvi razvio platformu koja cijeli proces fakturiranja višestruko skraćuje, a korisnicima osjetno umanjuje troškove već na mjesečnoj razini. Unatoč ozbiljnoj medijskoj kampanji FINA-e i partnera, eRačun i nije pretjerano zaživio na domaćem tržištu. Razlog lošem rezultatu treba potražiti u kompliciranom procesu primanja i slanja eRačuna. Servis Moj-eRačun u potpunosti je pojednostavio proces, nudeći svojim korisnicima da se ne moraju ugovorno vezati kako bi slali eRačune, niti njihovi kupci moraju biti ugovorno vezani da bi primali eRačune. Ono zbog čega je Moj-eRačun barem dvije godine ispred konkurencije je integracija u 80 posto ERP sustava na tržištu. Naime, jedan od prvih poslovnih ciljeva servisa Moj-eračun bio je razvoj ''one-klick'' rješenja, odnosno omogućiti klijentima da kroz svoj računovodstveni program jednim klikom pošalju eRačun, ali isto tako da ga jednim klikom uvezu.
Svaki od izdanih eRačuna putem servisa Moj-eRačun ne mora se ispisivati niti čuvati u papirnatom obliku. Svi računi, otpremnice i bilo kakav popratni sadržaj računa čuvaju se lokalno, na računalu u tvrtki, ali i na serverima servisa. Riječ je o eArhivi koja korisnicima omogućava veću preglednost, veću sigurnost i u konačnici trostruku uštedu – u vremenu, prostoru i novcu. Unatoč prvotnoj skepsi, ponajviše zbog negativnih iskustava s ePoslovanjem u prošlosti, hrvatske tvrtke prepoznale su prednosti korištenja servisa Moj-eRačun čim se ovaj servis u svega godinu i pol dana svog djelovanja pozicionirao na tržištu kao vodeći servis za izdavanje eRačuna.
Vidljive i skrivene prednosti eRačuna
Postoji više važnih razloga za korištenje usluge e-fakturiranja; brzi odgovori na potrebe kupaca, brže i kvalitetnije donošenje odluka, kao i lakša i opsežnija kontrola dokumenata u skladu s postojećim pravilima. To povećava produktivnost cijele tvrtke, a ne samo zaposlenih koji su izravno povezani s dokumentacijom i ugovornim aktivnostima. Istraživanja provedena u zemljama koje već dugi niz godina izdaju eRačune pokazala su kako se lista prioriteta i koristi od ovakvog oblika fakturiranja iz godine u godinu mijenjala. I dok je prvotna motivacija bila ušteda, jer je slanje eRačuna višestruko jeftinije od poštanskog slanja, danas je novac tek četvrti ili peti na listi. Danas je na prvom mjestu zadovoljstvo kupaca koja, možemo bez uzmaka reći, podrazumijeva i veću sigurnost svih subjekata u procesu. Do izmjene prioriteta došlo se kroz primjenu eRačuna u praksi i kroz edukaciju osoba uključenih u poslovne procese.
Zašto je za ePoslovanje važna edukacija
Upravo zbog lošeg starta ePoslovanja u Hrvatskoj, bilo je potrebno uložiti dodatne napore u edukaciju hrvatskih menadžera, računovođa i IT sektora. Naime, kako smo već istaknuli, u vrijeme dok je još postojao interes da tržište iz mora papira i birokracije preseli u virtualni svijet i za većinu poslovnih procesa pronađe i upotrijebi ''one-klick'' rješenje, zakonska regulativa nije bila do kraja usuglašena, zbog čega se većina zamišljenog nije mogla ili se vrlo teško mogla provesti. Sasvim je jasno da su mnogi tada izgubili povjerenje u najavljene poslovne inovacije. Izlaskom na tržište, servis
Moj-eRačun prvenstveno je morao skinuti stigmu s ePoslovanja i eRačuna zbog čega je razvijena stručna edukacija pod nazivom Moj eRačun Akademija gdje se kroz teoretski i praktični dio educiraju menadžeri, računovođe i IT-evci kako bi što brže i lakše uveli eRačun u svoje poslovanje. Riječ je o edukaciji koja polaznicima omogućuje da kroz tuđa, ali i vlastita iskustva prepoznaju prednosti ePoslovanja, nudeći ujedno mogućnost da sustav u potpunosti prilagode vlastitim poslovnim procesima. Sljedeća Moj-eRačun Akademija održat će se 9. svibnja u velikoj dvorani Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu na adresi Draškovićeva ulica 45. Informacije o načinu i mjestu prijave za sudjelovanje na Moj-eRačun Akademiji potražite na www.moj-eracun.hr.
