Bude li Europska komisija regirala na Vladin plan reformi i konvergencija kao i domaća javnost, male su šanse da će dobiti zeleno svjetlo.

Vlada se obvezala smanjiti proračunski deficit koliko se to od nas očekuje, ali smanjenje bi se većim dijelom provelo povećanjem postojećih ili uvođenjem novih poreza, a manjim rezanjem rashoda. Tragično je da su dan nakon što su ga objavili premijer i njegovi suradnici doveli u pitanje napisano, posebno dio oko poreza. U godini uoči parlamentarnih i mjesec dana prije izbora za europarlament vladajuću je ekipu, očito, zabrinuo sve lošiji rejting kod građana, pa pokušavaju kupiti još nešto vremena pričama o investicijama i rastu. Kako vrijeme odmiče, čak su se i najveći optimisti pomirili s biblijskih sedam gladnih godina, ali problem je puno ozbiljniji jer kod nas nije riječ o predvidivim ciklusima ekonomske krize.

Po prirodi stvari, takvo raspoloženje ide u korist opozicije, čak i onda kad kao glavnu polugu gospodarskog oporavka HDZ nudi gradnju kanala i druge javne investicije s kojima možemo otići u još veći dug. Naši sugovornici, vodeći ekonomisti, kažu da vlast ne treba otkrivati toplu vodu. Potrebno je pustiti ljude da rade, rušiti administrativne zapreke, mudro planirati i prema promjenama poreza i porezne politike ponašati se onako kako se Amerikanci ponašaju prema svojem ustavu. Što ih se manje mijenja, poduzetnicima se daje veća sloboda rada. 

Izjave ekonomista:

Plan reformi trebao bi smanjiti administrativne barijere koje koče kreativne i nove poduzetničke pothvate. Dodatno treba smanjiti administrativnu opterećenost građana i poduzetnika različitom papirologijom i dozvolama. Javne rashode treba smanjiti, ali ako se žele izbjeći otpuštanja i pad plaća, jedino je rješenje povećanje efikasnosti. Iako se javnost opire prodaji državne imovine, što je opravdano ako je riječ o prodaji imovine koja državi donosi dugoročne prihode, u privatnom sektoru zasigurno je moguće mnogo više povećati produktivnosti i bolje iskorititi resurse nego u javnom sektoru.
Prof. dr. Marijana Ivanov

Uvođenje oporezivanja kamata na štednju ne može se ocjenjivati s "pro et contra". Dohodak od kamata na kapital jedan je od najčešće mijenjanih poreznih osnovica u EU, pa ne treba uspoređivati porezne stope članica EU . Glavni cilj uvođenja ovog poreza je manji deficit, a ta ekonomska politika ne može dovesti do ekonomskog rasta i zaposlenosti. Porezni sustav ovime gubi konzistentnost i funkcionalnost. 
Prof. dr. Tihomir Domazet

Vlada je zakasnila, ali još ima prilike nešto napraviti. Primjerice, odustati od daljnjih povećanja poreza i ostalih nameta, fiskalnu prilagodbu raditi isključivo preko rashodovne strane, i to smanjenjem mase plaća. Treba brzo identificirati 50 najvećih prepreka poslovanju i zadužiti ministre da ih ukinu u roku od 50 dana. Treba promijeniti model predstečajnih nagodbi i vratiti model stečaja s preustrojem, ali poboljšan.
Velimir Šonje, Arhiv-Analitika

Računica za rast je jasna: povećanje investicija, privatne te državne potrošnje ili povećanje izvoza. Nije realno očekivati da će privatna potrošnja pokrenuti gospodarstvo, nema ni manevarskog prostora za fiskalni stimulans. Mjere za privlačenje ulagača neće u kratkom roku znatno utjecati na povećanje investicija. Kratkoročno ne postoji druga mjera štednje nego smanjiti trošak državne uprave smanjenjem plaća i/ili otpuštanjem. Nema čarobnog štapića, a za reforme je potrebno vrijeme koje Vlada u ovom mandatu više nema.
Mirna Marović, ZŠEM