Savjetovanje upravitelja zgrada danas se u Crikvenici održava u znaku dosad najvećeg broja sudionika (229 iz cijele države) te velike količine informacija iz područja energetske obnove zgrada, posebice onih o natječajima za državna sredstva, ali isto tako o aktualnog stanja koje je sljedećim podacima prezentirala Borka Bobovec, pomoćnica ministrice za graditeljstvo, stanovanje i komunalno gospodarstvo. 

U Registar je uneseno trenutno 22.500 energetskih certifikata, a od toga ih se 16.500 odnosi na stambene zgrade. Najveći dio certificiranih zgrada nalazi se u C i D energetskom razredu, njih oko 7.500. Na E, F i G razred otpada 3.500 zgrada. S druge stanje, u gornjoj i najboljoj skupini nalazi se tek oko 2.200 zgrada. Cilj je Programa energetske obnove višestambenih zgrada da se ovi odnosi obrnu, kazala je pomoćnica Borka Bobovec, da najveći broj zgrada bude u prva tri razreda, odnosno u A+, A ili B razredu. Tako će najveći izazov u provođenju samog programa biti svakako uskladiti suvlasnike gdje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja očekuje posebno značajan angažman upravitelja zgrada.

U energetskim obnovama višestambenih zgrada, naime, upravo upravitelji zgrada imaju značajnu ulogu, pri čemu Bobovec ističe dvije činjenice: da se Program energetske obnove višestambenih zgrada donosi kako bi se vlasnike stanova potaknulo da poboljšaju energetsku učinkovitost svog vlastitog stana, te da im država u tome pomaže i značajnim financijskim udjelom. 

"Energetski pregled i energetsko certificiranje država preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira sa 40 posto,  izradu projektne dokumentacije čak sa 90 posto, provedbu projekta sa 40 posto, kao što i  uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije pomaže sa 40 posto bespovratnih sredstava", navodi Bobovec.   

Stanarima višestambenih zgrada dostupno je, pak, 20 milijuna kuna poticajnih sredstava od Fonda. Potvrdila je to načelnica Sektora za energetsku učinkovitost FZOEU Vesna Bukarica. Prema njezinim riječima, sredstva su dostupna za energetsko certificiranje, izradu projektne dokumentacije i obnovu zgrada s neadekvatnom toplinskom zaštitom i stolarijom. Zgradu na javni natječaj, odnosno pozive, navodi,  prijavljuju upravitelji zgrada.

„Za certificiranje i obnovu Fond zgradama osigurava 40 posto (odnosno 60 ili 80 posto, ovisno radi li se o otocima, brdsko-planinskom području ili područjima posebne državne skrbi) opravdanih troškova. Za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade moguće je dobiti i cjelokupan iznos, odnosno 100 posto opravdanih troškova, ali maksimalno do 35.000 kuna po zgradi. Javni pozivi otvoreni su do kraja godine, odnosno do utroška predviđenih sredstava, dok je natječaj za energetsku obnovu za prijave otvoren do 27. svibnja“.

Arhitektica Željka Hrs Borković iz tvrtke Planetaris, ujedno i predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora, smatra da se energetskom obnovom i dovođenjem zgrade iz lošeg energetskog razreda D, E, F ili G u bolji energetski razred, C, B, A ili A+ podiže vrijednost nekretnine u prosjeku za 16 posto, što potvrđuju brojne studije. Pritom postoji i cijeli niz drugih pozitivnih učinaka, od otvaranja radnih mjesta do borbe protiv globalnog zatopljenja smanjenjem CO2 emisija iz sektora zgrada.