Najnoviji podaci o čitanosti u Hrvatskoj ukazuju na mali trend rasta zabilježen u ovoj godini u odnosu na prošlu, no unatoč tome, Hrvatska po stupnju čitanosti još za Europom zaostaje u prosjeku pet posto, rečeno je na današnjem svečanom otvorenju manifestacije "Noć knjige 2014." u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK predstavila je rezultate istraživanja tržišta knjiga u RH, koje je pokazalo rast čitanosti knjiga u ovoj godini na 53 posto populacije koja je dosad u 2014. pročitala barem jednu knjigu mjesečno, u usporedbi s 48 posto u prošloj.

"Činjenica je da su trendovi minimalno pozitivni, a uspoređujući sa zemljama Europske unije mislim da čitamo u prosjeku pet puta manje nego što bismo trebali", kazala je komentirajući te podatke ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Istaknula je kako je Ministarstvo kulture u suradnji s drugim institucijama i s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo rad na nacionalnoj strategiji za poticanje čitanja, kojoj je naglasak na uvođenju čitanja kao obaveznog dijela obrazovanja u svim predmetima, budući da su sve analize pokazale da je čitanje način razvijanja kognitivnih sposobnosti.

"Europska unija već je za takve projekte odobrila prva dva milijuna eura za srednjoškolski projekt 'Ruksak kulture', a jednako tako u rujnu očekujemo pet milijuna eura za poticanje čitanja u trećoj dobi", kazala je ministrica.

Istraživanje Gfk-a pokazalo je da se više od prosjeka čita u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji, a knjige se najčešće posuđuju (59 posto) i to ponajviše u knjižnicama (55 posto). Najčešće se čita beletristika, pa publicistika, te stručna literatura i priručnici. Raste i interes za prijevodnom književnošću – s 33 posto u 2013., na 38 posto u 2014.

I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku (88 posto), a ispitivanje je pokazalo da oni koji ne kupuju knjige to ne čine jer ih knjige ne zanimaju niti im trebaju, dok je drugi glavni razlog nekupovanja knjige financijske prirode. Posljednji dio istraživanja odnosi se na e-knjige, čija je čitanost također porasla, s 10 posto u 2013. na 12 posto u 2014.

Istraživanje je provedeno na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, a uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore.

U povodu svečanog otvorenja manifestacije "Noć knjige 2104." u predvorju NSK-a otvorena je skupna izložba fotografija "Kadar za čitanje 2014", s 24 fotografije odabrane među 218 na fotografskom natječaju na temu čitanja koji su organizirali "Noć knjige" i Fotoklub Zagreb.

NSK je koordinator cjelokupnog programa, a ravnateljica te institucije Dunja Seiter-Šverko kazala je kako je riječ o manifestaciji koja "promiče i slavi knjigu, kulturu čitanja, autora i izdavaštva". "Knjižnice u njoj sudjeluju kao društveno odgovorne ustanove koje promiču slobodu čitanja i identiteta, te kao komunikacijska mjesta na kojima se stječu nove sposobnosti, vještine i znanja", dodala je Seiter-Šverko.

Otvorenju je nazočio i premijer Zoran Milanović, koji je priznao kako budućnost knjiga u Hrvatskoj nije sjajna. "Ali nije ni mutna. Što nam je činiti? Tiskati, subvencionirati koliko možemo, čitati puno i kritično, biti izbirljiv i znatiželjan, i tako odgajati djecu", poručio je Milanović.

Treća po redu manifestacija "Noć knjige" ove se godine odvija pod pokroviteljstvom vlade RH u 156 gradova i mjesta diljem Hrvatske, a njezinih 370 sudionika među kojima je, uz brojne kulturne centre, i čak 20 zatvora i 60 bolnica, pripremilo je tom prigodom za sve hrvatske čitatelje više od 750 programa.

Manifestaciju koja se održava na Svjetski dan knjige organiziraju Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.