Prof. Jorma Routti iz Finske izvršni je predsjednik tvrtke CIM (Creative Industries Management) iz Helsinkija. Pet je godina bio glavni direktor za istraživanja Glavne direkcije (DG) Europske komisije u Bruxellesu, čiji programi su raspolagali proračunom od 15 milijardi eura i provodili se u suradnji diljem svijeta.

Profesor Routti jedan je od govornika predstojećeg kongresa ''Towards Green Growth: Entrepreneurship and Innovation in Tourism" ili "Prema zelenom razvoju: Poduzetništvo i inovacije u turizmu'' koji će se održati u Dubrovniku od 27. do 30. travnja. Na kongresu će eksperti za turizam iz 18 zemalja iznijeti svoja iskustva iz prakse poticanja razvoja poduzetništva te kreiranja novih tvrtki i radnih mjesta u turizmu.

S profesorom Routtijem razgovarali smo o sličnostima i razlikama Hrvatske i Finske te prilikama koje te dvije zemlje nude mladim poduzetnicima.

Što Hrvatska mora učiniti da postane Finska u pogledu poslovnih prilika za mlade poduzetnike?

Glavne industrijske i ekonomske aktivnosti u Finskoj nekad su se temeljile na prirodnim resursima, no uspjeli smo se preorijentirati na visoku tehnologiju i ekonomiju temeljenu na znanju. Ranih 90-ih izvukli smo se iz duboke recesije te do 2000. postali jedna od najkonkurentnijih zemalja. Tranzicija se uglavnom temeljila na pojačanom ulaganju u istraživanje i razvoj te izgradnji učinkovitog sistema inovacija.

Hrvatska ima drugačiju ekonomsku strukturu i blagoslovljena je turizmom i uslužnim industrijama zahvaljujući povoljnoj klimi, prirodnim ljepotama, povijesnim znamenitostima i kulturi. Unatoč razlikama, obje zemlje mogu naučiti nešto jedna od druge putem zajedničkih istraživanja i razmjene iskustva.

Kako inovacijska politika utječe na razvoj poduzetništva?

Inovacije u svijetu znanosti i tehnologije danas uglavnom dolaze od strane mladih. Velike korporacije najčešće žele povećati svoju produktivnost uz smanjenje radne snage. Najviše novih poslova i ekonomski razvoj rezultat su rada kompanija kojima upravljaju mladi poduzetnici. Stoga je vrlo važno olakšati otvaranje poslovnih prilika za mlade poduzetnike.

Multidisciplinarne ekipe i javno privatna partnerstva mladim ljudima otvaraju nove puteve. Ranije faze razvoja najčešće zahtijevaju javnu potporu dok će rast na međunarodnom tržištu lakše privući privatni kapital.

Možete li nam navesti primjere uspješnih finskih start-upova koji su počeli u garaži?

Današnji poslovni svijet prepun je priča o tvrtkama koje su počele u garaži, a završile kao globalni lideri. Microsoft, Google, Facebook, Intel, Apple….Nove tehnologije nude mogućnost da i mali igrači poput Skypea ili Spotifya izađu na vidjelo.

Finska Nokia u samo je 10 godina postala jedna od vodećih telekomunikacijskih tvrtki, a njen je uspjeh omogućio i razvoj s njom povezanih manjih tvrtki koje su kasnije razvile vlastite uspješne poslovne modele. Iz Nokije je izašlo mnogo profesionalaca koji su pokrenuli vlastite kompanije.

Posljednjih godina veliki rast bilježi tržište računalnih igara. Nekoliko finskih kompanija se iz garaža u Finskoj prometnulo u svjetske lidere, poput Rovia i igre Angry Birds ili tvrtke Supecell.

Slične priče o uspjehu možemo pronaći i u sportskoj te prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Monitor otkucaja srca Polar, Xylitol i Benecol samo su neki od uspješnih primjera,

Možete li usporediti birokratske prepreke s kojima se mladi poduzetnici susreću u Hrvatskoj i Finskoj

Kreativna ekonomija znanja često se susreće s birokratskim preprekama. Pojednostavljenje procedura nužno je za osnivanje novih kompanija. Birokracija se razlikuje od zemlje do zemlje, pa je u nekim tako dovoljno podnijeti samo jedan obrazac dok je u drugima potrebno puno više. Baltičke zemlje poput Estonije uvelike su smanjile birokraciju, a smatram da bi se za njenim primjerom trebale povesti i države na Balkanu.

Nedostatak fleksibilnosti u zemljama Europske unije često dovodi do slijepe ulice. Uz birokraciju se često vezuju nepovjerenje i potreba za kontroliranje, a iskustvo nam govori da gubitak povjerenja dovodi do porasta korupcije.

Kako potaknuti mlade ljude na pokretanje vlastitog biznisa?

Poduzetništvo zahtjeva vještinu, ali i ispravan stav, u kreiranju kojeg su pomogli brojni atraktivni poslovni uzori te prilike koje nude tehnološke inovacije. Mlade ljude od uspinjanja po korporativnoj hijerarhiji sve više privlači poduzetništvo. Neuspjeh se tolerira te često doživljava kao iskustvo iz kojeg se izlazi još jači.

Pojedina sveučilišta imaju predavanja o poduzetništvu te čak i potiču studente na osnivanje novih tvrtki u mjestu gdje studiraju. Iako se takva praksa pokazala uspješnom događa se i da studenti koji pokrenu biznis napuste studij.