Vraćanje korjenima bankarskog sustava koji služi razvoju zajednice i održivog društva cilj je mladog tima vizionara koji su krenuli s realizacijom projekta, priopćeno je iz ebanke.

Njihovo priopćenje prneosimo u cijelosti i bez izmjena: 

Na Dan Planete zemlje, u Mimari, u dvorani multimedijalnog centra MMC u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom „Načela etičnog bankarstva“ kao uvod u osnivačku skupštinu Zadruge za etično financiranje, koja se održava istoga dana, poslije podne u Mimari, a na kojoj je napravljen prvi pozitivan pomak u razvoju gospodarstva kroz, za naše podneblje, neuobičajeni pristup poslovanju – etičnu banku. Raspravljajući o načelima etičnog bankarstva na okruglom stolu, koji je organizirala Zaklada Freiedrich Ebert i Liga za inovativno bankarstvo i održivi razvoj, posjetitelji su mogli direktno dobiti odgovore na svoja pitanja.

Etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja su jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske Unije i Hrvatske u periodu 2014.-2020. te su vezane uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i sl. 

Etične banke su banke koje nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika koji su ujedno i njeni suvlasnici. To po definiciji znači da one idu suprotnim putem gdje nisu inicirane od strane malobrojnih osoba i poduzeća s velikom količinom kapitala nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima. Takve banke su transparentne, otvorene, dobro poznaju svoje korisnike i čine s njima društvenu mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju. Samim time etične banke funkcioniraju na drugi način i imaju drugačiji tip odnosa sa svojim klijentima nego komercijalne banke te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati svoje potrebe kroz usluge komercijalnih banaka.

Na okruglom stolu sudjelovali su Goran Jeras voditelj projekta ebanke, prof.dr.sc. Ivan Lovrinović ugledni stručnjak i profesor iz područja monetarne politike, međunarodnih financija i financijskih institucija i tržišta. Teo Petričević iz – CEDRA-e (Cluster za eko društvene inovacije), Dražen Šimleša, iz Zelene mreža aktivističkih grupa, Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza te Vedrana Stecca iz Hrvatskog saveza zadruga.

U uvodnom dijelu Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert i Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava pozdravili su prisutne te izrazili podršku osnivanju Zadruge za etično financiranje koja za cilj ima osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj. 

Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović u svom predavanju osvrnuo se na temeljne postavke bankarstva te nužnost prihvaćanja ovog održivog modela financiranja koji će počivati na vrijednostima kroz koje zajednica raste i razvija se. Istaknuo je kako ekonomski i bankarski sustav trebaju biti u službi naroda te kako je isključivo profitni model neodrživ. Dosadašnja iskustva pokazuju prisutnost procesa koji imaju negativne posljedice te je samim time važno podržati inicijativu koja se vraća početnim premisama bankarstva koji treba biti podrška razvoju društva.

Teo Petričević govorio je o primjerima stvaranja novih, drugačijih modela te je kroz model društvenog poduzetništva objasnio kako ovakav pristup ekonomiji mijenja dosadašnji način poslovanja koji nas je i doveo u gospodarsku krizu u kojoj se trenutno nalazimo. Objasnio je načela društvenog poduzetništva i što ga povezuje sa DOP-om (društveno odgovornim poslovanjem) te sa kakvim se izazovima susreće kao društveni poduzetnik, osobito kada se radi o financiranju projektnih ideja.

Dražen Šimleša smatra da je etično bankarstvo jedan od najvažnijih naprednih ekonomskih modela, koji su nam sve više potrebni u svijetu koji, kao na pokretnoj traci, proizvodi krize. „Radi se o naprednim modelima u smislu odnosa prema ljudima, lokalnoj zajednici, okolišu. Presudno je da imamo modele koji su i financijski održivi i socijalno pravedni i odgovorni prema okolišu, a etična banka zaokružuje sva tri cilja. Stoga je potrebno etične banke staviti u kontekst širih društvenih promjena na bolje, gdje postoji široki prostor i za ovakav način poslovanja“, naglasio je Šimleša.

Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza dala je primjer drugacijeg modela, ali ne novog vec postojeceg, donekle zanemarenog i neshvaćenog u ovom vremenu kroz princip zadruge. Izlažući zadružna načela osvrnula se na izazove s kojima se susreće te rješenja kojima zadružno poslovanje može utjecati na promjenu ekonomije.

Voditelj projekta etične banke Goran Jeras potaknuo je raspravu o sadašnjoj ekonomskoj krizi koja, prema njegovim riječima nije neočekivana, već se radi o jednoj od inherentnih kriza samog kapitalizma. Drugi dio izlaganja posvetio je predstavljanju drugačijeg pristup i modela koji, svaki na svoj način, preispituju temelje ekonomije kakvu poznajemo danas, naglasivši kako je cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana.

Zaključak rasprave ponudio je Jeras osvrčući se na načela eticnog bankarstva koja oko sebe okupljaju zadružna te načela društvenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja čime se rješava problem financiranja njihovog poslovanja kroz stvaranje alternativnog modela financijskog sustava namijenjenih upravo ovakvim, ali i svim drugim subjektima koji ih razumiju i zive.