Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ocijenila je jučer da je drastičan pad broja presađenih organa u Hrvatskoj još jedna potvrda sveopće neorganiziranosti i improvizacije u vođenju zdravstvenog sustava koje se očituje donošenjem nedovoljno promišljenih, često u praksi i neprovedivih odluka.

Pozvala je sve odgovorne u zdravstvenom sustavu da s krajnjom ozbiljnošću analiziraju najnovije podatke Eurotransplanta i učine sve da se transplantacijski program zadrži na visokoj kvalitativnoj i kvantitativnoj razini.

"U prva tri mjeseca ove godine transplantacijski program solidnih organa pao je za 39,6 posto", navodi HUBOL u priopćenju i pita čeka li hrvatske najteže pacijente drastično produljenje lista čekanja za transplantaciju organa.

Prema izvješću Eurotransplanta – vodećeg europskog udruženja za presađivanje organa od 11. travnja ove godine, u Hrvatskoj je u prva tri mjeseca 2014. presađen 61 solidni organ, a u istom razdoblju prošle godine presađen je 101 solidni organ.

HUBOL smatra da "zabrinjavajući rezultati za prvo tromjesečje ove godine nisu iznenađenje te da su samo nastavak značajnog pada, jer su rezultati već za drugu polovicu prošle godine bili bitno lošiji od onih za godinu dana ranije".

"Nažalost, aktualna zdravstvena vlast to tada nije prepoznala kao problem pa nije niti poduzela potrebne mjere da se spriječi daljnje urušavanje transplantacijskog programa u Hrvatskoj", navode i ističu da "ako aktualna administracija na isti način primi na znanje i najrecentnije podatke Eurotransplanta, transplantacijski program u Hrvatskoj mogao bi se srozati na vrlo niske pozicije".

Transplantacijska medicina u svakom slučaju je vrhunski oblik medicine i kao takva svugdje u svijetu iziskuje značajna materijalna sredstva, a u Hrvatskoj su ta sredstva unatrag godinu dana, zahvaljujući nerazumnoj odluci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje smanjena za ogromnih 30 posto, što bitno onemogućava kvalitetan rad", ističe u priopćenju Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL).

Smatraju da je smanjeni opseg eksplantacijskog programa važan uzrok drastičnog pada broja transplantacija, a njegovo ishodište prepoznaju u otežanom kontinuitetu postupka utvrđivanja moždane smrti, uzrokovanog uvođenjem smjenskog rada s posljedičnim značajno učestalijim izmjenjivanjem liječnika koji skrbe o najtežim, umirućim pacijentima.

Ocjenjuju da Ministarstvo zdravlja "politikom neuvažavanja liječnika i značajno manjim ulaganjem u zdravstvenu infrastrukturu, negativno utječe na entuzijazam zdravstvenih djelatnika na kojem je i utemeljen program transplantacijske medicine".

Napominjući da se hrvatski transplantacijski program presađivanja solidnih organa razvio prvenstveno na znanju i vještinama hrvatskih liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, ističu kako taj razvoj počiva na dugogodišnjem entuzijazmu, odricanju i žrtvi svih pojedinaca uključenih u jedan od najsloženijih stručnih i organizacijskih pothvata suvremene medicine.

"Zahvaljujući aktivnim, poticajnim mjerama zdravstvene administracije, hrvatski liječnici bili su u prilici iskoristiti sve svoje potencijale i pružiti velikom broju najteže oboljelih priliku za novi kvalitetniji život. Godine nesebičnog, predanog rada pozicionirale su hrvatski transplantacijski program kao jedan od najuspješnijih u svijetu. Tako je 2012. u Hrvatskoj presađeno najviše solidnih organa po broju stanovnika u cijelom svijetu. Nažalost, danas je situacija značajno lošija, s tendencijom daljnjeg pogoršavanja", upozorava HUBOL.