Piše: Vedrana Larva
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) optužuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) da stalnim snižavanjem cijena generičkih lijekova na svojoj listi uništava domaću farmaceutsku industriju, koju je Ministarstvo gospodarstva detektiralo kao jednog od pokretača hrvatskog gospodarstva.
"Poslovati na hrvatskom farmaceutskom tržištu nikada nije bilo zahtjevno kao danas. HZZO, nažalost, čini sve da domaća farmaceutska industrija prestane investirati, zapošljavati, pa u konačnici i proizvoditi", tvrdi HUP-ova Udruga proizvođača lijekova nakon što su HZZO-ove mjere štednje nedavno kritizirali i predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić i predsjednik Hrvatske udruge ljekarnika Mate Portolan.
Osam članica HUP-ove Udruge proizvođača lijekova (Pliva, Belupo, Jadran-galenski laboratorij, Krka, Hospira, Pharmas, Farmal i Imunološki zavod – koji pokrivaju gotovo 100 posto domaće proizvodnje lijekova) trenutno izravno zapošljava 4500 radnika, a u lancu s dobavljačima ta brojka se penje na 10.000 ljudi.
Jedino je rješenje za cijeli sustav da se napokon poslušaju prijedlozi domaćih proizvođača i zaustavi urušavanje poslovanja na domaćem tržištu. U suprotnom, poručuju, sadašnje stanje neće dobro završiti.
Domaći proizvođači lijekova "poklonili" zdravstvu 285 milijuna kuna
Obrazlažu da domaća industrija neke preparate više ne može proizvoditi po cijenama koje traži HZZO, koji često kasni s plaćanjem i do 270 dana.
Domaći proizvođači lijekova tvrde da su u manje od godinu dana zdravstvenom sustavu kroz sniženje cijena "poklonili" 285 milijuna kuna, te u uštedama na lijekovima sudjelovali s 59 posto (ukupna ušteda na svim lijekovima iznosila je 480 milijuna kuna).
"To je dvostruko više od njihova tržišnog udjela, koji danas iznosi manje od 29 posto. Iz toga je jasno da se teret najvećeg dijela ušteda kontinuirano prebacuje na leđa generike, mahom domaće, a to rezultira onim na što već dulje upozoravamo – neisplativošću proizvodnje, zatvaranjem pogona i otpuštanjem radnika", ističe HUP.
Dvije domaće kompanije, nažalost, već su to morale učiniti, a ako se dosadašnja politika nastavi, to će sasvim sigurno biti prisiljene učiniti i ostale tvrtke.
U HUP-u ističu da analiza postojećeg modela ukazuje da su uštede koje se ostvaruju, iako naizgled impresivne, minorne u odnosu na one koje se mogu napraviti sveobuhvatnim pristupom.
Moguće uštede su u bolničkim lijekovima
Tvrde da se HZZO-ov stalni pritisak na cijene odnosi isključivo na generičke lijekove, na kojima se temelji domaća farmaceutska industrija, no istovremeno inovativni lijekovi nisu dirani godinama, a njihove cijene nisu snižavane.
"Izračun cijena bolničkih lijekova nije proveden četiri godine, a tu godišnje leži 100 milijuna kuna mogućih ušteda", kažu u HUP-u.
Upozoravaju i na "uljeze" u terapijskim skupinama, koji omogućavaju da se neki lijekovi plaćaju po šest ili sedam puta višim cijenama, iako nemaju šest ili sedam puta veću terapijsku vrijednost.
To mora prestati, inače neće biti dobro ne samo za farmaceutsku industriju nego za cijeli zdravstveni sustav, upozoravaju proizvođači.
U HZZO-u, međutim, odbacuju prozivke da su teret najvećeg dijela ušteda prebacili na leđa generika i domaće proizvodnje.
Tvrde da su u postupku snižavanja cijena jednako zahvaćeni generički i originalni lijekovi, no kako je volumen generika značajno veći "nestručnom promatraču može se činiti da su generici u posebnom režimu".
Cijene generika se usklađuju s usporednim zemljama
Cijene generika godinama su previsoke, a sada se polako usklađuju sa cijenama u usporednim zemljama, odgovaraju u HZZO-u na primjedbe da je najveći broj cijena lijekova domaćih proizvođača u rasponu od 40 do 70 posto prosjeka u referentnim državama.
Odlučno odbacuju optužbe o "uljezima u terapijskim skupinama" tvrdeći da s radi o "namjernoj zamjeni teze", dok o cijeni bolničkih lijekova ne mogu govoriti jer bolnička lista lijekova, kažu, formalno ne postoji.
"Po smjernicama se određuje koji lijek se primjenjuje na kojoj razini. Ministarstvo zdravlja provelo je objedinjenu javnu nabavu lijekova koji se koriste u bolnicama, s velikim postignutim popustima i uštedama", navodi HZZO.
Zavod nije nadležan za subvencije uvozno-izvozne bilance, već se bavi osiguranjem zdravstvenih usluga, a u skladu s poštivanjem pravnih propisa nema podlogu za favoriziranje domaćih proizvođač. Naša je zadaća, poručuju iz HZZO-a, u sve nedostatnijim okvirima državnog proračuna, osiguranicima pružiti što kvalitetniju zdravstvenu uslugu.
Moguće rješenje za svoje probleme domaća farmaceutska industrija mogla bi potražiti u proizvodnim poticajima, poput subvencija u poljoprivredi i brodogradnji, smatraju u HZZO-u.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pero7…
HUP ti nije – BELUPO, niti PHARMAS…..niti JGL …
HUP ….jednako HANŽEKOVIĆ !/ Genera, Imunološki itd.itd,…/
Od njegovihp lijekova koje prepakirava, najviše pacijenata se
žali na nus -pojave…
Dakle, za par dana starta NOVA LISTA LIJEKOVA…Tko je najizdržljiviji
ZNAMO mi …..svoju snagu pokazat će najjače svjetske farmaceutske
kompanije ……. a pozadina svega je out-nekih naših
farmaceutskih mogula….
Mene bi interesirale basnoslovne casse
i besplatna putovanja oko svijeta tzv. simpoziji ,
naravno i plaćanja nakon 270 dana za isporučenu robu Državi.
Ili obrnuto,
ako je plaćanje 270 dana ,
onda je i basnoslovna cassa,
i besplatna putovanja oko svijeta.
Odlučno odbijam i pomisao da Država potiče mito i korupciju.
Uključite se u raspravu