Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić upozorio je danas da u Hrvatskoj trenutno na jednog zaposlenog dolazi 1,2 umirovljenika, a budući da je hrvatsko gospodarstvo već šestu godinu u recesiji postoji bojazan da bi omjer zaposlenih i umirovljenika ubrzo mogao biti jedan prema jedan.
Jedini način da se taj omjer popravi je povećanje tržišta rada, o kojem ovisi i mirovinski sustav, te započnu reforme sustava koje će trajati godinama, sa ciljem da za 20 godina mirovine iznose 60 do 70 posto plaće, rekao je Mrsić na konferenciji za novinare posvećenoj skupu "Zdrava i sigurna budućnost – kako je osigurati" koji krajem travnja organizira Večernji list.
Na nama je velika odgovornost da usmjerimo pravce razvoja i da svi koji o tome imaju nešto reći sjednu za stol, jer ono što sada napravimo odnosit će se na osobe koji danas ulaze na tržište rada, a u mirovinu odlaze za 30-ak godina, kazao je Mrsić.
Na neke izazove u mirovinskom sustavu već se odgovorilo kroz zakonske odredbe o dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fonodovima, napomenuo je Mrsić dodavši kako će se mirovinski sustav i dalje bazirati na međugeneracijskoj solidarnosti i osobnoj štednji kroz drugi i treći mirovinski stup.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga najavio je da će se na konferenciji "Zdrava i sigurna budućnost – kako je osigurati" detaljnije govoriti o restrukturiranju obveznog zdravstvenog osiguranja u moderno osiguravajuće društvo.
Po tom modelu, HZZO bi osnovao dioničko društvo za djelatnost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja pod kontrolom Hanfe, što će osigurati transparentniji prikaz financijske strukture HZZO-ovga sustava.
Predstavnik Croatia osiguranja Mario Bagat najavio je da će ta osiguravateljska tvrtka predstaviti svoje ponude dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić istaknuo je kako se konferencijom želi otvoriti pitanja o nalaženju rješenja za "održivo starenje", uz osiguravanje zdravstvene skrbi i, usput, izbjegavanja bankrota.
Sudionici konferencije koja će se održati 28. travnja izračunat će koliko građani mogu izdvojiti danas za mirovinsko osiguranje i koliko će za 10, 20 ili 30 godina dobiti rente, ušteđevine ili mirovine iz III. stupa, a usporedit će se i cijene zdravstvenih usluga koje nude osiguravajuća društva i HZZO.
Teme će problematizirati osiguravateljni i mirovinski stručnjaci, ministar rada i mirovinskog osiguranja Mrsić i ravnatelj HZZO-a Varga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.2/3 od tih “radnika” su državna birokracija koja ne proizvodi baš ništa. shodno tome omjer je mnogo gori od navedenog. a takav omjer ne može izdržati niti aladinova svjetiljka.
Na jednoga koji radi dođu 2,5 zaposlenika u državnim i inim povezanim institucijama i firmama! Dakle od rada 1 radnika u privatnom sektoru žive cca 2,5 parazita i i 1,2 umorovljenika! Sve u svemu 1 naprema cca 4! Pomonožimo desnu stranu omjera sa koeficijentom štete koju čine političari dobivamo da je svaki naš radnik Superman!
naša država sve radi da taj omjer bude i bolji , da na jednog zaposlenog dođu 2 umirovljenika
nije ni čudo i barem u tome da budemo svjetski rekorderi !!!!!!
Sve, sve, sve – samo nikada ne ono pravo!
Ono o čemu minisar Mršić pokušava govoriti je tzv. “omjer ovisnosti” (dependency ratio); odnosno odnos između onih koji aktivno rade i onih koje treba uzdržavati. Ti potonji nisu samo umirovljenici nego i nezaposleni, a koliki je zbir umirovljenika i nezaposlenih – o tome naši mediji šute. A kada naši mediji o nečem šute, onda to fest smrdi.
Prošle godine je Miljenko Fičor, glavni rizničar u Ministarstvu financija ukazao da”svaki radnik uzdržava 1,11 umirovljenika i nezaposlenih” (vidi Jutarnji list, petak 17.svibnja 2013.). Netko je upravo zamolio “Radio 101” da pitaju Fičora koliki je taj omjer ove godine (to je popularna emisija Parliament show; dakle ljudi to prate). Za pretpostaviti je da je “otišao” preko 1,5 i da zato o tome mediji šute.
No, kod mirovina ima još jedan “zez”: broj obitalji kojima je ona osnovni ili najveći prihod. Ne vjerujem da se i o tome kod nas namjerno šuti, to je vjerojatno nepoznato jer se ne istražuje. U Grčkoj, prema ekonomistu Yanisu Varoufakisu to je 48,6% obitelji (Wolfgang Muenchau: This could be the moment for Greece to default; Financial Times April 13, 2014).
Najgore je što se opet troši vrijeme i energija na bedastoće (drugi i treći stup) umjesto da se osnuje samo jedan čvrsti i stabilni državni mirovinski fond u koji bi se uplaćivalo kopirajući njemački Rentenbeitragsgesetz.
Uključite se u raspravu