Europske banke su putem Europske bankovne federacije (EBF) pozdravile glasovanje u Europskom parlamentu "kojim se otvara put prema istinskom europskom bankarstvu", izvijestili su jučer iz Hrvatske udruge banaka (HUB), koja je članica EBF-a.

Transparentnost i jednaka pravila za sve, ističe direktor HUB-a Zoran Bohaček komentirajući u telefonskom razgovoru za Hinu odluke Europskog parlamenta te objavu EBF-a.

Europski parlament jučer je izglasovao tri zakonska teksta kojima se uspostavlja bankovna unija koja bi trebala spriječiti nove bankarske krize – direktivu kojom se uspostavlja Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka (SRM), direktivu o rješavanju banaka u poteškoćama te dopunu direktive o jamstvima na bankovne pologe.

Sada postoji potpuno europski način za rješavanje banaka u teškoćama putem uključivanja dioničara, vjerovnika i ulagača, umjesto oslanjanja na porezne obveznike, ističu iz EBF-a. Naglašavaju i da postojanje istih pravila za banke u svim članicama EU stvara toliko potrebnu transparentnost i čini procese efikasnijima.

Direktor HUB-a Zoran Bohaček smatra kako nova regulativa neće posebno utjecati na hrvatske banke. Najveći dio hrvatskog bankovnog sustava ionako posluje u sastavu međunarodnih grupacija čija se sjedišta nalaze u zemljama članicama eurozone, kaže Bohaček i dodaje da je Hrvatska i u postupku pristupanja EU unosila europske standarde u svoje zakonodavstvo te će nastaviti s tim procesom.

Tako je primjerice od početka ove godine na snazi novi Zakon o kreditnim institucijama, kojim je niz odredbi i pravila europskih direktiva već implementiran u naše zakonodavstvo, primjerice direktive o kapitalnim zahtjevima CRD.

Na hrvatske se banke izravno neće odnositi pravila o izravnom nadzoru Europske centralne banke, jer je riječ o 128 najvećih europskih banaka koje će biti pod izravnom supervizijom. No, kako su neke hrvatske banke dio bankovnih grupacija koje su pod izravnim nadzorom, Bohaček napominje kako su ta pravila važan i za hrvatske banke.

Tako bi možda i za neke od njih HNB mogao napraviti predviđeni pregled imovine, kojim se želi vidjeti početno stanje kako ne bi bilo različitih interpretacija prije nego počne sam nadzor (u studenom ove godine), odnosno kako bi se dobila potpuno jasna slika stanja imovine 128 najvećih banaka, kaže Bohaček.

Napominje i kako se primjerice Jedinstveni mehanizam odlučivanja (SRM) odnosi na zemlje članice eurozone, dok se Direktiva o oporavku i preustroju odnosi na zemlje članice EU, pa će se i obveze iz te direktive o posebnom fondu i njegovu punjenju biti obveza i Hrvatske.

Predviđeno je da se u takvom fondu prikupe sredstva jednaka 0,8 posto osigurane štednje, definirani su dosta dugi rokovi za njegovo punjenje (osam godina). Dobro je da smo članica EU, jer će za sve druge zemlje, zemlje kandidate vrijediti ti rokovi, smatra Bohaček.

Europska bankovna federacija i HUB pozdravljaju i donošenje Direktive o bankovnim računima (PAD) kojom se promovira transparentnost, suzbija financijska isključenost i potiče tržišna utakmica tako što se ohrabruju potrošači da mogu izabrati najbolje uvjete.

Prema toj direktivi svaki građanin EU ima pravo na osnovni bankovni račun. U Hrvatskoj to, kaže Bohaček, nije problem. Još u razgovorima banaka s HNB-om prije dvije godine, rekli smo kako nema osobe kojoj se, uz odgovarajući osobni dokument, neće otvorit račun. Problem je to u nekim zemljama u kojima banke nekim osobama iz nekih razloga, ne žele otvoritii račun, objašnjava Bohaček.

Direktiva se odnosi i na pitanja transparentnosti, primjerice određenih naknada, propisa i slično, a tu je Hrvatska naprednija od nekih zemalja, objašnjava Bohaček, dodajući i kako se direktiva odnosi i na prijenos računa iz banke u banku i olakšava taj prijenos.