Od 3,85 milijuna stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina koji koji čine radno sposobno stanovništvo zemlje ekonomski je aktivno – bilo da rade ili traže posao – samo njih 1,68 milijuna, pokazuje najnovija Anketa o radnoj snazi Državnoga zavoda za statistiku, za posljednje tromjesečje 2013.

Toliki broj ekonomski aktivnih implicira stopu aktivnosti ispod 44 posto, čime je nastavljen njezin pad. S nešto manje od 1,39 milijuna zaposlenih, pak, stopa zaposlenosti pala je na 36,1 posto ukupnog broja osoba starijih od 15 godina. Niska stopa zaposlenosti jedan je od najproblematičnijih pokazatelja koji Hrvatsku svrstava na samo začelje EU. Prema Eurostatovim usporednim podacima, za osobe dobi između 20 i 64 godine, samo Grčka od članica EU ima nižu stopu zaposlenosti od naše – 53,2 posto prema naših 53,9 posto.

Nasuprot tome, prosjek EU je 68,5 posto, a u devet najuspješnijih zemalja stopa zaposlenosti premašuje 75 posto. Bitno bolje ne stojimo ni sa stopom nezaposlenosti. Ona je viša samo u Grčkoj i Španjolskoj. Prema Anketi državnih statističara, nezaposlenih je u posljednjem lanjskom kvartalu bilo 295 tisuća, odnosno 60-ak tisuća manje od broja registriranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Od nezaposlenih koji su prijavljeni na burzi rada u tom razdoblju više nego svaki četvrti, odnosno njih 102 tisuće ipak je nešto zarađivao, tj. obavljalo posao za koji su plaćeni te se ne smatraju anketno nezaposlenima. Istodobno, stopom anketne nezaposlenosti obuhvaćeno je nešto više od 40 tisuća osoba koje nisu registrirane na HZZ-u.

Uza sve, najnovija Anketa o radnoj snazi upućuje i na produbljavanje problema dugotrajne nezaposlenosti. Prema njoj, duže od dvije godine posao traži čak 136.000 nezaposlenih (lanjski prosjek je nešto nižih 127 tisuća), što je gotovo dvostruko više nego prije četiri godine. 'Vojska' ekonomski neaktivnih potkraj prošle godine dosegnula je 2,16 milijuna, od čega se približno polovica odnosi na umirovljenike, a brojnošću ih slijede oni koji su još' u sustavu obrazovanja. Ipak, prema nalazima DZS-a, u protekle četiri godine broj neaktivnih porastao je za oko 200.000, odnosno gotovo duplo više nego ukupan broj radno sposobnog stanovništva.