Za razliku od vinarske industrije koju obilježava hiperprodukcija i velika konkurencija na europskom tržištu, situacija s ribarstvom potpuno je drukčija, utvrđeno je na okruglom stolu "Snaga hrvatske hrane: Riba i vino" održanog u srijedu u organizaciji Poslovnog dnevnika u zagrebačkom restoranu Bon Appetit. Okrugli stolovi 'Snaga hrvatske hrane' organizirani su u sklopu cjelogodišnjeg projekta Poslovni uzlet u organizaciji Poslovnog dnevnika. . 

Naime, kako je pojasnio Milan Božić, predsjednik Grupacije ribnjačarstva pri HGK, potražnja za ribom u Europi stalno jača, a to se niti približno ne može zadovoljiti iz vlastitih kapaciteta. "U EU se godišnje konzumira 13,6 milijuna tona ribe, a od toga zemlje Unije mogu proizvesti svega 35 posto", kaže Božić.

Hrvatska je do 1990. proizvodila 12 tisuća tona samo šarana, a danas je ukupna proizvodnja ribe, morske i slatkovodne, oko 13,9 tisuća tona. Plan je da se do 2020. to podigne na 50-ak tisuća tona. Velike planove s preradom ribe imaju i u Podravci koja je još 2006. od zadarske Adrije preuzela brend Eva. Karmen Šifkorn, voditeljica grupe proizvoda u Podravci, kaže da oni trenutno proizvode 20-ak milijuna konzervi Eva od čega čak 70 posto završi u izvozu.  Krstina Mišlov Jelavić, čija je specijalizacija marikultura te posebno uzgoj tune,  pojašnjava da je u instaliranim kapacitetima godišnje moguće proizvesti oko 7,5 tisuća tune, a rekord nešto iznad šest tisuća tona ostvaren je prije nekoliko godina. Uzgoj tune je dohodovan, godinama se bilježi visok suficit , a čak 99 posto uzgojene tune završi u Japanu.

• Vino se prodaje 'na crno' u rinfuzi, zašto država to ne rješava?

• 'Žalosno je da smo mediteranska zemlja koja uvozi suhu smokvu, maslinovo ulje, vino i ribu'