Privatizirati sva poduzeća osim onih koja su uvrštena na listu strateški važnih za državu cilj je zacrtan planom upravljanja državnom imovinom za ovu godinu koji bi uskoro trebao biti na stolu u Banskim dvorima. No, samim planom nije jasno i u cijelosti predočeno što se sve stavlja u privatizaciju, nedostaju i detalji nekoliko velikih privatizacija tvrtki od posebnog interesa države, a nedostaju i procjene kakve se efekte konkretno očekuje realizacijom tih procesa.

Izuzme li se već obavljenu privatizaciju Croatia osiguranja, od velikih projekata u dokumentu kojeg je u proceduru pustio Državni ured za upravljanje državnom imovinom, navodi se tako namjera ponavljanja neuspjelih natječaja za prodaju većinskih udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci, HŽ Cargu, te Croatia airlinesu, a dovršetak prodaje i dokapitalizacije predviđa se i za kutinsku Petrokemiju. Pripremu i realizaciju prodaje najavljuje se i za Narodne novine, s time da se ne navodi radi li se o prodaji udjela ili će se privatizirati dio djelatnosti tvrtke. Takav slučaj biti će Club Adriatic, za kojega je već pokrenuta prodaja turističkog naselja, a najavljena i prodaja jednog hotela kojim upravlja. Za ACI, koja je u 79-postotnom vlasništvu RH, u Planu se najavljuje do konca godine odabir investitora koji će dokapitalizirati tvrtku, a isti proces predviđen je i za Luku Rijeka, u kojoj država ima 83 posto udjela.

• Vlada menadžerima reže plaće za 6 posto

U oba se slučaja ne navodi na koji iznos povećanja kapitala se cilja i što će biti cilj tih procesa. Luka Vukovar, kojoj je država 100-postotni vlasnik ići će u prodaju, no zasad bez detalja za koliki udjel i kojim modelom će se i tražiti novi vlasnik. Luka Vukovar, inače, ima 76 zaposlenih, posluje pozitivno, a prema izvješću u ovom planu, uredno podmiruje obveze i nema zaduženja, te će i planirane investicije u opremu ostvariti iz vlastitih sredstava. Osim velikih tvrtki u kojima ima većinske udjele, više od stotinu tvrtki na bubanj će staviti Centar za restrukturiranje i prodaju, u čijem su portfelju uglavnom tvrtke u kojima država ima manjinske udjele. Konkretno, od 559 samo je 37 njih s većinskim vlasništvom države, no od toga samo ih je devet i raspoloživo za prodaju. No, svih devet, kako proizilazi iz Plana, naći će se na prodaji u ovoj godini, a jedino je nepoznato o kojim se točno tvrtkama radi.

Iz skupine tvrtki u kojima država ima manjinske pakete, od ukupno 522 poduzeća 270 je raspoloživo za prodaju. No, u Planu se predviđa dovršetak prodaje udjela u 25 takvih tvrtki, od čega se 12 vodi javnim nadmetanjem, a 13 putem burze. CERP-u se daje u zadatak i pokretanje prodaje dionica u 35 tvrtki putem burze, za 50 tvrtki objavit će javni poziv za iskazivanje interesa. "Trenutno stanje portfelja u kojem gotovo 19 posto nije raspoloživo za prodaju, a oko 20 posto se ne preporuča odmah prodavati, već po ukidanju rezervacija, a oko 33 posto su društva s ograničenom odgovornošću, govori o realnim mogućnostima glede pokretanja postupka prodaje, što za posljedicu ima sporu, lošu i limitiranu realizaciju prodaje", zaključuju autori Plana upravljanja imovinom.

Najveći dio Plana upravljanja imovinom predstavljaju, pak, planovi samih tvrtki iz državnog portfelja, s procjenama rezultata poslovanja u prošloj godini i planovima za 2014., uz poseban pregled investicijskih aktivnosti i restrukturiranju koje kane poduzeti. Iako se iz državnih poduzeća uvelike računa na povlačenje dobiti, mnoge od tvrtki iz portfelja računaju investicije financirati vlastitim snagama. Odašiljači i veze, primjerice, svojih 67 milijuna kuna investicija u 2014. predviđaju iz vlastitih izvora, Narodne novine uložit će svojih 54 milijuna kuna, a i Plovput ćesam financirati 50 milijuna kuna gradnju novog broda, pomorske signalizacije i radijske službe, dok HAC, koji ove godine ulaže za četvrtinu manje nego prethodne godine, od 1,33 milijarde kuna iz vlastitih sredstava pokriva 454 milijuna kuna ulaganja, a ostalo financira kreditima i sredstvima od naknade u cijeni goriva. Investicije, pak, uopće ne planira Pomorski centar za elektroniku smatra da je lani proveo najveći dio restrukturiranja i ne najavljuje ulaganja, a  ključnom ističe uspostavu "totalne multifunkcionalnosti svakog zaposlenika". Hrvatske šume iznijele su plan rezanja troškova poslovanja i to na reprezentacijama i dnevnicama, uz, kako navode, povećanje prihoda od prodaje drveta unatoč manjim prodanim količinama.  

Velika ulaganja

Hrvatske vode
Proces restrukturiranja je, kažu u izvještaju, proveden, s time da procjenjuju da će im nakon prilagodbe unutarnjeg ustroja biti potrebno angažirati još 150 stručnih osoba do 2016. Ove godine, pak, povećat će za 5 posto broj zaposlenih, na ukupno 862. Definiranim alokacijama Višegodišnjim financijskim okvirom očekuju 150 do 200 milijuna eura europskih sredstava godišnje, a u ovoj godini gotovo 1,5 milijardu kuna ulaganja usmjerit će u projekte vodoopskrbe i navodnjavanja, projekt Jadran, zaštitu voda i mora od zagađenja, te među ostalim projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom.

Manja dobit i restrukturiranje

HEP
U ovoj godini HEP ne očekuje visoku dobit kao u 2013., oko 740 milijuna kuna, a slijede mu prema planu daljnje usklađivanje s energetskim propisima i restrukturiranje. U 15 mjeseci počevši od veljače, stoji u Planu, slijedi snimanje poslovnih procesa i usklađivanje poslovnog modela i organizacije s ciljem maksimalnih sinergijskih učinaka raznih djelatnosti i dizanja profitabilnosti. Velika ulaganja u elektrane, prijenosnu i distribucijsku mrežu, najvećim dijelom HEP će pokriti vlastitim sredstvima iz slobodne amortizacije, i to 1,42 milijarde od 2,56 milijardi planiranih ulaganja u 2014.

Uvode ISO standard

Hrvatske ceste
Uspostavu teritorijalne poslovne jedinice umjesto dosadašnjih ispostava i definiranje pojedinačne odgovornosti HC navode kao jednu od najvažnijih novina u ovogodišnjim aktivnostima. Planiraju još i uvođenje ISO standarda, centralizaciju informacijskog sustava, te uspostavu Sektora za EU fondove. Povećat će i investicije za 37 posto, na 1,6 milijardi kuna, a osim obnove i gradnje novih cesta, ulaganja će, kažu, usmjeriti i na betterment, te u dugotrajnu imovinu i pokretanje ulaganja ŽUC-eva.

Žele na istočna tržišta

Brodarski institut
Glavnim ciljem restrukturiranja za 2014. navode ulazak na nova tržišta Sjeverne Afrike, Dalekog Istoka i EU, uz očekivanje angažmana i na gradnji plovila za državu. Povećanje izvoza na 40 posto ukupnog prometa realnim vide i kroz razvoj investicijskih projekata za proizvodnju energije i energenata iz obnovljivih izvora, te zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.