Godišnje hrvatsko tržište konzumira 600 tisuća pršuta od čega svi lokalni pršutari proizvedu tek oko 250 tisuća.
Samo taj podatak dostatan je argument da su ambiciozni planovi klastera Hrvatski pršut i te kako održivi naglasio je njegov predsjednik Darko Markotić na prvoj zajedničkoj prezentaciji klastera, održanoj ovaj vikend u okviru Hrvatskog festivala hrane i pića.Klaster je osnovan krajem prošle godine i već je okupio 21 pršutara od sjevera Istre do krajnjeg juga Dalmatinskih županija. Nekoliko je bitnih točaka oko kojih su se združili. Od zajedničke nabave sirovine, preko edukacije kroz uspješniju suradnju sa znanstenom zajednicom do promidžbenih aktivnosti radi jačanja pozicije na domaćem, ali i osvajanja inozemnih tržišta. Da se ostvare ti njihovi planovi prethodno moraju dobro razraditi financijsku križaljku ne bi li ishodili povoljnije kredite u odnosu na aktualnu preskupu ponudu bankara.
"Proizvodnja pršuta skup je biznis, zahtijeva veliki kapital. Kupnja samo deset tisuća svinjskih butova stoji u prosjeku oko 300 tisuća eura. Proizvodni ciklus traje barem godinu dana, a dok od kupaca naplatimo pršute prođe još najmanje pola godine," iznio je Markotić najveći problem hrvatskih pršutara. U klasteru su okupljeni proizvođači dalmatinskog, drniškog, istarskog i krčkog pršuta. Istarski je u završnoj fazi ishođenja oznake izvornosti po standardima Europske unije. Ostali imaju nacionalnu zaštitu i u Bruxelles su tek nedavno poslali zahtjev za potvrdom zemljopisnog podrijetla po EU pravilima. Certifikati su i alat protiv nelojalne konkurencije, trgovaca koji na policama nude jeftine uvozne proizvode deklarirane kao hrvatski pršut.
"Želimo regulirano tržište očišćeno od plagijata," kaže Markotić i najavljuje veću i češću suradnju s inspektorima radi provjere ispravnosti deklaracija.Članovi klastera imaju izgrađene kapacitete u kojima godišnje mogu proizvesti i do 500 tisuća pršuta. Intenzivno pregovaraju s domaćim svinjogojcima o dugoročnijem povezivanju radi sigurne opskrbe sirovinom, najbliže su dogovoru u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uspiju li osigurati povoljnije kreditiranje pršutarstvo bi, uvjereni su u klasteru, vrlo brzo moglo povećati sadašnju proizvodnju, a s njom potaknuti i novo zapošljavanje. Turizam je niša na koju ozbiljno računaju, no kroje planove i za izravni izvoz koji se već događa ali ne u značajnijim količinama.
Certifikati
Pršutani Smjeli pravo korištenja oznake dalmatinski pršut
Na promociji klastera još jedan član – Vlade Prančić vlasnik dugopoljske pršutane Smjeli – dobio je certifikat s troglavim lavom. Time je i prvih 2600 od 6000 njegovih pršuta iz ovogodišnje proizvodnje, nakon pršutane Voštani i mesne industrije Pivac, steklo pravo da ponese nacionalnu oznaku zemljopisnog podrijetla za dalmatinski pršut. Prančić je proizvodnju pršuta pokrenuo 1993. godine. S godišnjom proizvodnjom oko 30 tona u skupini je malih proizvođača, no od 2008. godine na sajmovima i izložbama dobio je nekoliko zlatnih medalja i šampionskih titula radi vrhunske kakvoće svojih pršuta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu