Visoka smrtnost kod nesreća s vozilima na dva kotača

Autor: Agencija VLM , 04. travanj 2014. u 11:48
Foto: Daniel Kasap/PIXSELL

Najranjivija kategorija sudionika u prometu su vozači na dva kotača, bez obzira radi li se o vozačima motociklista, mopeda ili bicikla.

Dolaskom toplijeg vremena na cestama je sve više vozača na dva kotača. Budući da su upravo oni najranjiviji sudionici u prometu, udruga Sigurnost u prometu organizirala je okrugli stol pod nazivom Stradavanje motociklista, mopedista i biciklista u prometu. Nastavak je ovo aktivnosti kojima Udruga nastoji osvijestiti građane o preventivnim mjerama kojima se učinkovito može smanjiti stradavanje ove ugrožene skupine na cestama.

Stručnjaci iz MUP-a, Fakulteta prometnih znanosti, udruge Moj bicikl, Centra za vozila, Sustava javnih bicikala te udruge Sigurnosti u prometu raspravljali su o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se vidjeli konkretni pomaci. Okupljene je pozdravio predsjednik Udruge SUP Ivo Jelušić te riječ prepustio stručnjacima.

"Motociklisti i mopedisti zajedno su sudjelovali u 7,5% svih prometnih nesreća protekle godine. Premda ovaj podatak ne zvuči zabrinjavajuće, valja napomenuti kako čak 16,2% svih poginulih čine vozači motocikala i mopeda, što ukazuje na to da je smrtnost u nesrećama na dva kotača vrlo velika. Biciklisti su pak sudjelovali u 4,1% svih prometnih nesreća, a čak 6,3% poginulih u prometu čine upravo oni. U 60% nesreća u kojima su sudjelovali, biciklisti su sami prouzročili nesreće",  napomenuo je Miron Huljak iz MUP-a.

Iz MUP-a su otkrili kako vozači motocikala i mopeda najčešće griješe s neprilagođenom brzinom, nepravilnim obilaženjem, precjenjivanjem svojih, a podcjenjivanjem tuđih sposobnosti, kretanjem površinama koje nisu namijenjene njima ili vožnjom na tehnički neispravnome vozilu.

Treba dodati da je čak 48% svih smrtno stradalih vozača vozilo bez zaštitne kacige. Biciklisti se nemarno ponašaju u prometu Kada je pak o biciklistima riječ, valja naglasiti kako ova kategorija sudionika u prometu ne poštuje temeljne prometne propise što ne stvara probleme samo vozačima motornih vozila, već i ostalim sudionicima prometa – sve češće pješacima i drugim biciklistima, o čemu svjedoči sve veći broj nesreća.

"MUP je u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu 2009. godine započeo pilot projekt evidentiranja GPS lokacije svake prometne nesreće prilikom policijskog očevida kako bi se identificirali klasteri prometnih nesreća. Geoinformacijska tehnologija predstavlja nezamjenjiv alat za identifikaciju postojećih opasnih mjesta i dionica na cestama", poručio je Marko Ševrović s FPZ-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close