Tvornica željezničkih vozila Gredelj u stečaju posluje pozitivno – lanjski profit iznosio je 10-ak milijuna kuna, uredno izvršava i svoje obveze što i jest ultimativni zahtjev stečajnog postupka, no s druge strane susreće se s gotovo nevjerojatnim problemom kad je riječ o naplati svojih potraživanja u zemlji.
Konkretnije, državne Hrvatske željeznice, čija je sastavnica bila navedena tvornica sve do otvaranja stečaja 1. listopada 2012. godine, trenutačno su najveći dužnik Gredelja, potvrdio je to Poslovnom dnevniku stečajni upravitelj Pero Hrkać. No, uz nemogućnost naplate svojih tražbina tvrtka trenutačno muku muči i kako da dođe do takozvanog privremenog jamstva za tender kojeg su raspisale državne željeznice Maroka. Trenutačno nam HŽ Putnički prijevoz duguje ukupno 70-ak milijuna kuna, a ti problemi s naplatom tražbina traju više od godine dana, izjavio je za Poslovni dnevnik Hrkać. "Dosta mi je toga da se Gredelj u stečaju bori na svjetskom tržištu za svaki posao, da se bori s vjetrenjačama u pogledu HBOR-a koji bi nas trebao kreditno pratiti s obzirom da smo lani bili najveći izvoznik u SAD. Paradoksalno, mi kreditiramo Hrvatske željeznice. To traje već više od godinu dana", kaže Hrkać dodajući da je poseban apsurd što problemi dolazi iz krugova bliskih HŽ-u.
70milijuna
kuna HŽ duguje Gredelju za poslove u stečaju
Posebice je revoltiran s obzirom na tijesne bivše vlasničke relacije, te sam kontinuitet na poslovima održavanja te popravaka putničkih vozila koji se i u stečaju tvrtke mora platiti. No, iako je Hrkać odlučio čini se progovoriti o mnogo čemu, zbog problema s marokanskim natječajem'gori mu pod nogama. Prema njegovom objašnjenju, državne željeznice Maroka raspisale su tender vrijedan ukupno 60 milijuna eura za nabavu 50 klimatiziranih putničkih vagona. Za tvornicu u stečaju koja s Marokom ima iza sebe vrlo uspješnu suradnju riječ je o prilici koja se ne propušta. Gredeljevi pregovorači, kako doznajemo, upravo su se vratili iz Maroka, no s vijestima koje su i dobre i loše. Naime, Gredelj je tijekom stečaja, u suradnji sa svojim američkim partnerom – tvrtkom NREC, isporučio 30 obnovljenih lokomotiva za marokanske željeznice, pa – eksplicitan je Hrkać – Marokanci i danas poručuju kako žele da se Gredelj natječe za novi posao.
"Državna željeznica Maroka stekla je povjerenje u Gredelj temeljem poslovnog iskustva. Zadovoljni su bili i po pitanju isporuke u ugovorenom roku, a i kad je riječ o kvaliteti obavljena posla. No, problem je 200.000 eura vrijedno privremeno jamstvo koje moramo poslati u kratkom roku, do 7. travnja. Kako?", pita se on. Tvrtka s gotovo 1000 radnika u stečaju, unatoč svojoj perspektivi, trenutačno proživljava svoje najteže dane. Neće učestvovati, kako se to očekivalo, niti u najvećem državnom ulaganju u željeznicama u posljednih desetak godina. Riječ je o poslu za kojim na tržištu vlada jagma podizvođača, a narudžbu koja se sastoji od 44 motorna vlaka za kupca HŽ Putnički prijevoz Končar će organizirati u suradnji s raznim hrvatskim podizvođačima, ne i s Grdeljem. Da ta tvrtka sigurno neće sudjelovati u projektu potvrdio je Hrkać navodeći da su propali pregovori s Končarom.
Posao koji je vrijedan nešto više od 1,6 milijardi kuna (bez PDV-a), a koji je Končar osvojio na dva međurandna natječaja, trenutačno je razbijen na dva dijela. Nakon što se pokazalo da kupac nema novca za cijelu financijsku kontrukciju, osigurano je financiranje kreditom HBOR-a u prvoj fazi za 20 od ukupno 32 elektromotorna vlaka, te jedan dizel-električni vlak od ukupno 12. Gredelj je, pak, u samoj završnici ugovaranja podizvođača ispao iz kombinacije jer Hrkać nije prihvatio ponudu da radi samo sedam umjesto 12 električnih vlakova i to po cijeni 40 posto nižoj od prvotne. "Gredelju je to neprihvatljivo jer u stečaju ne smije proizvodti nove gubitke, što bi se dogodilo da prihvatimo damping cijene", kaže. Iz Končara poručuju kako su pregovori s domaćim tvrtkama još uvijek u tijeku. "Ne bismo navodili konkretna imena, poručuju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Di ste sad drugovi proleteri?? Ako firma radi i izvlači se iz dubioze onda ne valja. Dođe mi da vas pitam kako spavate sa činjenicom da ste uspjeli pokrenuti valjda sve moguće raskole u ovom narodu ali ne i gospodarstvo? Sram vas bilo!
Biti će vama kao DIOKI-ju i imunološkom [emo_zloban][emo_bijesan][emo_bijesan]
Uključite se u raspravu