Europska komisija upozorila je Bugarsku da ne donosi zakon kojim bi Južni tok bio proglašen interkonekcijom umjesto plinovodom, čime bi se zaobišli europski propisi o energetskoj liberalizaciji, prenose europski mediji.

Po bugarskom listu Dnevnik, dvoje zastupnika iz vladajuće Socijalističke stranke podnijelo je amandmane na zakon o energetici po kojima bi se Južni tok smatrao interkonekcijom a ne plinovodom. Time bi Gazpromov projekt bio izuzet iz Trećeg energetskog paketa EU-a o energetskoj liberalizaciji.

Komisija je poslala pismo bugarskom ministru za energetiku Dragomiru Stojnevu tražeći pojašnjenja tog prijedloga.

Sabine Berger, glasnogovornica povjerenika za energetiku Guenthera Oettingera, kazala je za EurActiv da je Komisija "zabrinuta" zbog usklađenosti tih amandmana s europskim propisima.

Dodala je da Oettingerovo pismo nije dio pravnog postupka zbog kršenja europskih zakona jer ti amandmani još nisu usvojeni, ali je istaknula da ih se pozorno prati.

Na pitanje je li Južni tok mrtav nakon krimske krize i nedavne odluke europskih čelnika da će smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji, Berger je kazala da će se događaji na Krimu vjerojatno odraziti na ritam kontakata s ruskom stranom.

Komisija u pregovorima s Rusijom zastupa šest država članica EU-a (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Slovenija) i Srbiju kroz koje bi Južni tok trebao prolaziti .

Zadnji kontakt između Komisije i tih zemalja bila je večera u Bruxellesu 3. ožujka, a 14. ožujka održan je zadnji sastanak na stručnoj razini između Komisije i Rusije, kazala je.

Južni tok mogao bi zapasti u probleme jer se talijanski ENI, jedan od ključnih partnera u tom projektu, počeo dvoumiti.

Direktor ENI-ja Paolo Scaroni rekao je nedavno da je budućnost tog plinovoda neizvjesna. Objasnio je da bi ukrajinska kriza mogla ugroziti složen proces ishođenja dozvola. "Dovest će u pitanje velik broj dozvola koje europske države moraju dati kako bi se projekt dovršio", rekao je za Reuters.

Uz to, Genadij Timčenko, ruski milijarder koji je navodno pobijedio na natječaju za gradnju bugarske dionice plinovoda, nalazi se na američkom popisu sankcioniranih osoba zbog ruske aneksije Krima. Američke sankcije blokiraju mu imovinu i trebale bi spriječiti njegovu tvrtku da provodi transakcije na teritoriju EU-a, što bi spriječilo gradnju plinovoda.

Povjerenik za energetiku Oettinger nedavno je rekao da je Bruxelles odlučio suspendirati političke pregovore s Rusijom oko tog projekta.

Komisija je u prosincu prošle godine upozorila da Južni tok nije u skladu s europskim propisima, jer bi Gazprom praktično imao monopol na korištenje i upravljanje plinovodom te diktirao cijenu energenata i zatražila da se o ugovorima ponovno pregovara.

Gazprom poručuje da od projekta neće odustati.

Plinovod Južni tok, dug 2400 kilometara, trebao bi zaobići Ukrajinu i prolaziti ispod Crnog mora. Moći će isporučivati više od 60 milijardi prostornih metara plina na godinu, što je gotovo 15 posto europske godišnje potrošnje. U punoj funkciji trebao bi biti do 2018. Gradnja bi trebala stajati 17 milijardi eura, a bugarske dionice 3,5 milijarda eura.

Rusija osigurava oko trećine europskih potreba za plinom.