U Sjedinjenim Američkim Državama radio sluša 92% ljudi

Autor: Poslovni dnevnik , 26. ožujak 2014. u 20:00
Julie Burstein predavačica je na Danima komunikacija

Internet zapravo širi mogućnost radio programa jer mu dodaje i vizualnu komponentu.

Julie Burstein je jedna od najpoznatijih američkih radijskih voditeljica i  producentica koja 25 godina vodi brojne radijske programe na temu kreativnosti.

Dobitnica je Peabody nagrade za izvanredna  novinarska postignuća u elektronskim medijima. Iako nitko ne može točno objasniti kreativnost, njezina najprodavanija knjiga "Spark: How Creativity Works" sumira misli nekih od najvećih kreativnih umova 21. stoljeća, te objašnjava kako pronaći umjetnika u sebi. Burstein je česta predavačica na TED konferencijama gdje govori o kreativnim pristupima, izazovima, te mogućnostima i užicima svakodnevnog života i rada.

S poznatim romanopiscem Kurt Andersonom 2000. godine pokrenula je radijsku emisiju o umjetnosti, kulturi i zabavi pod nazivom Studio 360 u kojem nudi fascinantan uvid u kreativne procese nekih od najtalentiranijih umjetnika današnjice. Producirala je i režirala prvi TEDxMet show u umjetničkom muzeju, a paralelno je producirala mnoge radijske sadržaje za Carnegie Hall i njujoršku filharmoniju. Često govori i predaje na mnogim poznatim ustanovama (American Museum of Natural History, Metropolitan Museum of Art) i festivalima (Brooklyn Book Festival, World Science Festival). Za svoj govor na Danima komunikacija Julie je pripremila predavanje o tajnama koje se skrivaju u pozadini snažnih priča.

U Hrvatskoj radiostanice su svedene na "jukebox" – puštanje pjesama po željama publike, informativni program je sveden na ispunjavanje zakonskog minimuma. Radijske postaje se umrežuju zbog oglašivača kako bi napumpale brojke slušanosti a emitiraju nezanimljiv generički program i gube publiku. Da li su Sjedinjene Američke Države prošle takav proces?
Iste takve situacije događale su se i u radijskom programu u SAD-u gdje je isto tako puno mediokritetskog, srednjestrujaškog programa stvorenog da privuče široko slušateljstvo, ali takav recept je dugoročno neodrživ. SAD je ukidanjem propisa dozvolio koncentraciju vlasništva u medijima, pa tako najveća radijska mreža ima više od 800 radijskih postaja, a druga po veličini ih ima više od 300. Međutim, oni koji razumiju pričanje priča razumiju (a u svojoj srži radio je najsnažniji, emocionalno najzvučniji način da ispričate priču) je da je mala ali strasna grupa slušatelja puno snažnija od velike, ali nezainteresirane grupe. Zainteresirani slušatelji će prepričavati priče koje su čuli, i širiti ideje. To je prednost radija. Ali u SAD-u još uvijek ima puno zanimljivog programa u eteru, koji se uglavnom može naći na javnim radio postajama (na prijmer WNYC, gdje sam osnovala Studio 360) ili studentske radio stanice kao što je WSOU i WDBM) ili nezavisne radio stanice kakav je Radio Woodstock. Čak i postaje koje su u vlsništvu velikih radijskih mreža emitiraju zanimljiv program tako da se ne može zaključiti da u državama ranog ili zrelog kapitalizma program mora biti generički i bljutav. Tu je zanimljiva i uloga podcasta (izvedenica od riječi broadcast: emitirati, ipod cast: emitirati preko portabl uređaja za slušanje), tako da je nastala situacija da najbolji radijski program uopće ne ide na radijskim postajama već se skida ili sluša preko internetskih stranica i tako dopire do stotina tisuća slušatelja. Radiodrama, format koji se smatrao izumrlim, ponovo je oživio, a tu izdvajam Welcome to Night Vale ili The Thrilling Adventure Hour. Radijski novinari i producenti koje zanimaju specifične teme pronašli su svoju publiku preko Soundclouda i iTunesa, kao štosu Roman Mars sa programom o dizajnu ili Hilary Frank s programom The Longest Shortest Time o roditeljstvu. Istraživačko novinarstvo potiču i organizacije kakva je primjerice ProPublica.

Kad se pojavila televizija, radiju su progrnozirali kraj. To se nije dogodilo. Da li je internet saveznik radija?
Radio su nekoliko puta proglasili mrtvim, no u SAD-u i dalje radio sluša 92 posto populacije. Slušati priče oduvijek je bilo najvažnije ljudsko iskustvo. Glasove svojih roditelja čujemo i prije nego se rodimo, a ostatak života i dalje tražimo priče – i glasove – koji dopiru do nas. Internet zapravo širi mogućnost radio programa jer mu dodaje i vizualnu komponentu (bacite pogled na Facebook stranicu Studio 360) a program ne morate slušati u trenutko kad se on emitira već kad vama odgovara. Koristi li ga se kreativno, internet je prekrasan alat za one koji vole pričati priče glasom i zvukovima.   

Životni uzori

Možete li izdvojitu neku vašu inspiraciju?

Oh, to me često pitaju. Ne mogu nikoga izdvojiti. Dirnula me strast i stvaralaštvo svih umjetnika koje sam intervjuirala i s kojima sam razgovarala. Ali impresionirala me posebna karakteristika koju oni svi dijele: shvaćanje da uspjeh raste iz niza pogrešaka, i da se ništa ne može stvoriti bez spremnosti da živite život bez sigurnosti. Glazbenici, pisci, plesači i filmski umjetnici koje sam sretala imaju veliku spremnost da preuzmu rizik i želju da pokušaju nešto novo. Tu osobinu imaju i veliki poslovni ljudi i lideri.

Komentirajte prvi

New Report

Close