EBRD opet snima HPB, u igri i domaći konzorcij

Autor: Jadranka Dozan , 25. ožujak 2014. u 12:17
Špekulira se o domaćem konzorciju koji bi kupio HPB/Marko Lukunić/PIXSELL

Zasad je nepoznanica koja je vrsta ulaganja cilj propitivanja, no izglednijim se čini da se u ovoj fazi ipak ne razmatra ‘equity’ operacija.

Nakon što je lanjski natječaj za privatizaciju Hrvatske poštanke banke Vlada potkraj 2013. zaključila porukom da neće pod svaku cijenu prodavati jedinu značajniju banku u državnom vlasništvu, taj je privatizacijski projekt do daljnjega stavljen na čekanje. Iz Vlade nisu dali nikakve naznake kad će ga ponovno razmotriti, čime je inicijativa na neki način prepuštena investitorima.

Mimo medijskih i signala o tihim lobiranjima nekih igrača, u međuvremenu se, navodno, razmatraju i financijski aranžmani koji bi mogli biti svojevrsna prethodnica privatizacije. Iz izvora bliskih Vladi tako doznajemo da bi Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) ovih dana trebala ponovno početi snimanje financijske slike HPB-a. Zasad je nepoznanica koja je vrsta ulaganja cilj tog propitivanja, no izglednijim se čini da se u ovoj fazi ipak ne razmatra 'equity' operacija. Iz EBRD-a zasad niti potvrđuju niti demantiraju neslužbene informacije. Ističući kako EBRD "ostaje usredotočen na podršku malim i srednjim poduzećima te provođenju privatizacije u skladu sa svojim mandatom i misijom", voditeljica hrvatskog ureda EBRD-a Vedrana Jelušić kaže kako "individualni angažman i projekti podliježu načelu povjerljivosti podataka. Stoga nismo u mogućnosti razgovarati o mogućim ili potencijalnim projektima ili o pak o onima o kojima se spekulira, neovisno o tome ima li osnove za to ili ne".

 

103milijuna

eura za HPB ponudila je Erste banka, država odbila

Inzistiranje na načelu povjerljivosti razumljivo je, među ostalim, i zato što je priča daleko od izvjesna ishoda. Uostalom, EBRD je i prije nekoliko godina bio zakoračio u detaljno snimanje poslovanja banke, ali se na kraju razišao s vlasnikom banke oko cijene i nije se dogodio i kapitalni ulazak u nju. Zbog svega su trenutno možda i znakovitije izjave koje je u vezi s HPB-om i eventualnim interesom za kupnju ili participiranje u nekom domaćem konzorciju u intervjuu Večernjem listu dao Ante Vlahović, prvi čovjek Adris grupe. "Naš je stav jasan. Najznačajnije domaće tvrtke koje još nisu privatizirane, kao primjerice HPB koji je jedina preostala banka u državnom vlasništvu, trebale bi ostati u hrvatskim rukama". Iako je Adrisov čelnik pritom naglasio da u ovom trenutku, nakon akvizicije Croatia osiguranja, ne kane širiti ulagački fokus na bankarski sektor, dojam je da se to prije svega odnosilo na opciju da samostalno krene u stvaranje financijskog konglomerata.

Dakle, njegova izjava zapravo ne isključuje participiranje u konzorciju domaćih kompanija u kojemu Adris ne bi bio najistureniji igrač. Vezano uz Adris i HPB, danas je zanimljivo napomenuti i da je on sad i vlasnik CO pa će već u srpnju morati odlučiti i što će CO sa 150 milijuna kuna tzv. hibridnog depozita kojemu se bliži rok dospijeća, a iz izračuna jamstvenog kapitala banke isključen je još lani. Budući da je taj depozit ugovoren prije pet godina, kamata koju banka sve vrijeme plaća (čak 11 posto) posljednjih je nekoliko godina CO-u bila jedan od najlukrativnijih plasmana, a novi vlasnik ima priliku odlučiti što će s tim novcem.   Inače, ideja domaćeg konzorcija već se zbog činjenice da je HPB jedina preostala značajnija banka u državnom, ali i domaćem vlasništvu općenito, stalno podgrijava.

Posljednjih mjeseci na tu je ideju svakako poticajno djelovala činjenica da je u Vladinu natječaju Erste državi za HPB bio ponudio samo 103 milijuna eura. Uz današnje valuacije u bankarskom sektoru, čak i  računajući da bi za 'prolaz' ipak trebalo ponuditi više od iznosa koji je Vlada već odbila, te uz trendove poslovanja HPB-a koji su pozitivniji od ostatka tržišta, banka se zapravo nameće kao tržišno dobra prilika. 'Gospodarski patriotizam' ili Vlahovićeve tvrdnje kako "nacionalna banka može pridonijeti daljnjem razvoju strateški važnih dijelova hrvatskog gospodarstva" mogu biti tek dodatni motiv. Kako bilo, prilično izravno zalaganje za domaći konzorcij jednog od najmoćnijih domaćih gospodarstvenika znakovito je do te mjere da se ne bi trebalo čuditi da s tim u vezi već postoje i neke konture konzorcija. 

Komentirajte prvi

New Report

Close