Iako je položaj žena u poduzetništvu i na tržištu rada još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, posljednjih godina trendovi su značajno promijenjeni. Dok je 2008. bilo tek 18 posto žena poduzetnica, u 2013. ih je bilo 25 posto.

Također, među obrtnicima je 33 posto žena, a tendencija samozapošljavanja u uzlaznoj je putanji. Na okruglom stolu "Žene poduzetnice", kojega je u sklopu projekta Poslovni uzlet organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Večernjim listom, iz usta žena moglo se čuti da se još uvijek osjećaju diskriminiranima u odnosu na muškarce, no pokazalo se da je njihov najveći problem ipak onaj kojega imaju svi poduzetnici bez obzira na spol. To su prije svega administrativne barijere te nejasni zakoni i pravila koja se prečesto mijenjaju. "Povećani postotak žena u poduzetništvu zasigurno je i posljedica nacionalne strategije i prepoznavanja problema rodnog senzibiliteta prema ženskom poduzetništvu od strane resornih tijela koja su odlučila poduzeti određene mjere. Resorna tijela i institucije daju subvencije i potpore, omogućuju kreditiranje te edukacije žena poduzetnica, no one još uvijek nisu dosegnule puni zamah.

Za uspješno uključivanje žena u poduzetništvo postoje i prepreke socijalne prirode – smatra se da žene nemaju dovoljno samopouzdanja ili pak spremnosti za rizik te da nemaju inicijative. Problemi su i financijske prirode, postoji manjak početnog kapitala te neprimjeren odnos prema malim poduzećima", poručuje Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dodajući da je tek 13 posto nekretnina u vlasništvu žena, a upravo su nekretnine često jamstva za kredite. Kada je riječ o barijerama, sudionice okruglog stola ističu i nekoordiniranost ministarstava kada je riječ o poticanju ženskog poduzetništva te nedostatak logističke podrške, poput cjelodnevnih vrtića koji bi im olakšali da istovremeno budu majke i uspješne poduzetnice. "Unatoč svim barijerama, najveći problem poduzetnica još uvijek je financiranje i stoga trebamo razmišljati kako im olakšati da pokrenu posao. Zahvaljujući dosadašnjoj strategiji poticanja ženskog poduzetništva uočen je napredak, a trenutno pripremamo strategiju ženskog poduzetništva do 2020. koja će staviti naglasak na to da se žene više uključuju u biznis", kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Dodao je da poticanje žena poduzetnica nema samo društvenu korist baziranu na ravnopravnosti spolova, već i značajnu ekonomsku korist. "Pokazalo se da tvrtke u kojima su žene vlasnice rastu brže od onih gdje žene nisu uključene u vođenje. Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti postao. O tome treba voditi računa jer bi poticanje samozapošljavanja žena u Hrvatskoj moglo dovesti do 20.000 novih radnih mjesta, a to nije malo", poručio je ministar Maras dodajući kako je Ministarstvo odustalo od posebnog programa Žene poduzetnice i umjesto toga uvelo dodatno bodovanje i stimuliranje projekata tvrtki koje su u većinskom vlasništvu žene. "Skoro 40 posto poticaja prošle su godine tako ostvarile tvrtke koje su u većinskom ženskom vlasništvu. Njihovi su projekti bili inovativniji, imali su grant veće dodane vrijednosti i većeg zapošljavanja. To sve potvrđuje trendove koji se događaju i u SAD-u i u EU", zaključio je Maras. To dokazuje da je pogrešno ono što se ženama u biznisu često spočitava – da nemaju hrabrosti i da nisu spremne na rizik ili da među njima ne postoji inicijative.

"Društvene prepreke su još uvijek dosta jake, ali žene ih više ne osjećaju kao ključnu prepreku. Njihove su prepreke sve češće iste onima koje imaju i muškarci, poput administrativnih barijera", poručila je Maja Pokrovac iz HUP-a,nabrajajući kako je potrebno jačanje svijesti o ženama u poduzetništvu, bolja logistika te fleksibilnije financiranje. S njom su se složile i ostale sudionice okruglog stola među kojima su bile Andreja Turčin iz PBZ-a, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Darija Ivandić Vidović iz Croatia osiguranja, Jadranka Mršić Hebrang iz HBOR-a, Andreja Švigir iz Altius savjetovanja, poduzetnice Đurđica Marković, Maša Smokrović i Sanja Opačak te novinarke Božica Babić i Marina Šunjerga. Jedan od problema žena poduzetnica je i taj što ih je većina prisutna u malim i mikro poduzećima, a Marković, inače vlasnica tvrtke Bizolovka smatra da su mikro poduzetnici u puno lošijem položaju od velikih, posebice kada je riječ o mogućnosti financiranja. "Kada vam se javi netko iz malog poduzeća, pročitajte barem njihovo pismo, saslušajte njegovu ideju. Možda iz te priče izađe nešto dobro i za vas i za njega", poručila je Marković bankama.

Banke su već prepoznale važnost ženskog poduzetništva, a neke od njih već godinama sudjeluju u programima koji potiču žensko poduzetništvo. Osim financiranja pružaju im i dodatnu potporu.  "Prepoznali smo da ženama, osim povoljnijeg financiranja koje im je nužno, treba podrška u pripremi projekata te networkingu. Upravo iz tog razloga smo se uključili u projekt udruge "Women in Adria" koja se bavi umrežavanjem žena, ne bi li potaknuli razmjenu ideja i iskustava među ženama poduzetnicama", poručila je Andreja Turčin iz PBZ-a,a žene poduzetnice sustavno potiče i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). "Potičemo projekte za žene koje su poduzetnice početnice, ali i one koje su iz korporativnog sektora. Do sada smo realizirali 106 milijuna kuna sredstava za 222 pokrenuta projekta, no osim financijske podrške važna je naša savjetodavna uloga pa sudjelujemo u mentorstvu žena poduzetnica. Kroz radionice i savjete želimo im približiti sve načine financiranja", poručila je Jadranka Mršić-Hebrang iz HBOR-a. Svi ti poticaji i potpore poduzetnicama doveli su do toga da se posljednjih desetak godina žensko poduzetništvo u Hrvatskoj dosta razvilo. Tomu svjedoče i žene koje se poduzetništvom bave već dugi niz godina poput Sanje Opačak, vlasnice tvrtke Paprenjak.

"Prošla sve faze stvaranja ženskog poduzetništva. Vlasnica sam i nekretnina i tvrtke, a stvorila sam pristojan kapital vođena idejom koju sam od početka imala. To je karakteristika žena poduzetnica. Žene radije realiziraju svoju ideju ne misleći o posljedicama, nego da odustaju. U 17 godina vidljiv je strahovit pomak", poručila je Opačak. "Ženama ne nedostaje hrabrosti i obrazovanja, ali žene su opreznije. Biti poduzetnica ne znači raditi osam sati na dan. To znači cjelodnevni angažman i zato je ženama potrebna velika podrška obitelji", smatra Maša Smokrović dok su ostale sudionice naglasile važnost postojanja cjelodnevnih vrtića koji su u Hrvatskoj rijetkost i u velikim gradovima, kamoli u malim sredinama. Ipak, dok većina žena smatra da su poduzetnice jednako ustrajne i hrabre kao i muškarci, neke od njih ne misle tako, bilo da se pozivaju na istraživanja, ili na vlastita iskustva. "Postoje žene koje jesu sklone riziku, ali to nije pravilo", smatra Andreja Švigir iz Altius savjetovanja pozivajući se na istraživanja koja pokazuju takve podatke. Druge sudionice s time se nisu složile te su inzistirale na stavu da spremnost prihvaćanja rizika nije rodno uvjetovana, već se radi o kulturi i osobnosti.No koliko god se pričalo o ženama u poduzetništvu, točne brojke o njihovom angažmanu zapravo nisu potvrđene, već se radi o predviđanjima. Kako se moglo čuti u raspravi, u Hrvatskoj nigdje i ni po kojem kriteriju žene poduzetnice nisu identificirane, iako postoje inicijative da se u sudskom registru uvede stavka je li poduzeće u vlasništvu žene ili muškarca. Dok se to ne učini, ne može se sa sigurnošću tvrditi je li žensko poduzetništvo napredovalo i u kojem smijeru se razvija.

Izjave sudionika:

Prepoznali smo da ženama treba podrška u pripremi projekata i u networkingu 
Andreja Turčin, PBZ

Resorna tijela i institucije daju subvencije i potpore, kreditiranje i edukacije
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica

Ne radimo razliku između žena i muškaraca, ali podupiremo žensko poduzetništvo
Daria Ivandić- Vidović, Croatia osiguranje

Mikro poduzetnici su u puno lošijem položaju od velikih
Đurđica Marković, Bizolovka

Biti poduzetnica znači cjelodnevni angažman, zato im treba podrška
Maša Smokrović, HUP

Žene realiziraju svoju ideju ne misleći o posljedicama, ne odustaju
Sanja Opačak, Paprenjak

Postoje žene koje jesu sklone riziku, ali to nije pravilo
Andreja Švigir, Altius savjetovanje

Osim financijske podrške važna je naša savjetodavna uloga
Jadranka Mršić – Hebrang, HBOR

Prepreke su iste one koje imaju i muškarci – administrativne barijere
Maja Pokrovac, HUP

Pripremamo strategiju čiji je cilj da  se žene više uključe u biznis
Gordan Maras, ministar