Iako je položaj žena u poduzetništvu i na tržištu rada još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, posljednjih godina trendovi su značajno promijenjeni. Dok je 2008. bilo tek 18 posto žena poduzetnica, u 2013. ih je bilo 25 posto. Također, među obrtnicima je 33 posto žena, a tendencija samozapošljavanja u uzlaznoj je putanji.

Na okruglom stolu „Žene poduzetnice“, kojega je u sklopu projekta Poslovni uzlet organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Večernjim listom, iz usta žena moglo se čuti da se još uvijek osjećaju diskriminiranima u odnosu na muškarce, no pokazalo se da je njihov najveći problem ipak onaj kojega imaju svi poduzetnici bez obzira na spol. To su prije svega administrativne barijere, nejasni zakoni ili previše pravila koja se često mijenjaju. Ipak, ženama dodatni problem stvara financiranje, posebice ako se u obzir uzme da ih ih tek 13 posto ima u vlasništvu nekretnine koje su često jamstva za kredite, ali i nekoordiniranost među ministarstvima kada je riječ o poticanju ženskog poduzetništva te nedostatak logističke podrške, primjerice, cjelodnevnih vrtića ili brige o djeci, koja bi im olakšala da istovremeno budu majke i uspješne poduzetnice.

„Unatoč svim barijerama, najveći problem poduzetnica još uvijek je financiranje i stoga trebamo razmišljati kako im olakšati da pokrenu posao. Zahvaljujući dosadašnjoj strategiji poticanja ženskog poduzetništva uočen je napredak, a trenutno pripremamo strategiju ženskog poduzetništva do 2020. koja će također staviti naglasak na to da se žene više uključuju u biznis“, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Maras je kazao da poticanje žena poduzetnica nema samo društvenu korist baziranu na ravnopravnosti spolova, već i značajnu ekonomsku korist.
 

Foto: Borna Filić/PIXSELL

„Pokazalo se da tvrtke u kojima su žene vlasnice, rastu brže od onih gdje žene nisu uključene u vođenje. Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti postao. O tome treba voditi računa jer bi poticanje samozapošljavanja žena u Hrvatskoj moglo dovesti do 20.000 novih radnih mjesta, a to nije malo“, poručio je ministar Maras dodajući kako je Ministarstvo odustalo od posebnog programa Žene poduzetnice i umjesto toga uvelo dodatno bodovanje i stimuliranje projekata tvrtki koje su u većinskom vlasništvu žene.

„Skoro 40 posto poticaja prošle su godine tako ostvarile tvrtke koje su u većinskom ženskom vlasništvu. Njihovi su projekti bili inovativniji, imali su garant veće dodane vrijednosti i većeg zapošljavanja. To sve potvrđuje trendove koji se događaju i u SAD-u i u EU“, zaključio je Maras.

Upravo to dokazuje i da je pogrešno ono što se ženama u poslovnom svijetu često spočitava – da nemaju hrabrosti i da nisu spremne na rizik ili da među njima ne postoji inicijative.

„Žene su spremne i na rizike i na preuzimanje inicijative, no postoje ključne stvari koje se moraju promijeniti. Prije svega potrebno je jačanje svijesti o ženama u poduzetništvu, bolja logistika i bolje prihvaćanje žena poduzetnica u društvu i obitelji, a njihovo financiranje treba biti fleksibilnije”, zaključila je Maja Pokrovac iz Hrvatske udruge poslodavaca, a s njome su se složile i ostale sudionice okruglog stola među kojima su bile Andreja Turčin iz PBZ-a, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Darija Ivandić – Vidović iz Croatia osiguranja te poduzetnice Đurđica Marković, Maša Smokrović i Sanja Opačak.