U apsolutnim brojkama najviše je dužnih građana i jednako tako najveći je iznos njihova duga u gradu Zagrebu, a podaci o udjelu blokiranih građana u odnosu na ukupan broj stanovnika pokazuje da se po županijama izdvaja Koprivničko-križevačka županija s udjelom od 9,12 posto, dok se među gradovima izdvajaju Križevci s 11,6, Čakovec s 10,2 i Sisak s oko 10 posto blokiranih građana.
Pokazuje to analiza Financijske agencije o stanju blokada građana po gradovima i županijama, po podacima s kraja prošle godine.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje na kraju 2013. u blokadi je bilo 299.795 građana s ukupnim dugom od 23,82 milijarde kuna, dok je zadnjeg dana siječnja ove godine broj blokiranih građana povećan na 307.406, a njihov dug porastao je na 24,45 milijardi kuna.
Analiza dospjelih nepodmirenih obveza građana po županijama, sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine, pokazala je da je u apsolutnom broju najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga u gradu Zagrebu gdje je blokirano 56.810 građana ili 7,19 posto od ukupnog broja stanovnika Zagreba, a njihov ukupni dug iznosi 7,15 milijardi kuna.
Po podacima Fine, od ukupno oko 4,3 milijuna građana Hrvatske krajem prošle godine u blokadi je bilo 299.795 građana, ili njih 7 posto od ukupnog broja, a pogleda li se radno sposobno stanovništvo udio blokiranih je 10,43 posto.
Uz grad Zagreb, iznadprosječan udio po oba kriterija – i u ukupnom i u radno sposobnom stanovništvu, ima još osam županija, a ti su pokazatelji najlošiji u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Naime, u toj županiji, koja ima oko 115,6 tisuća građana, blokiran račun ima gotovo svaki deseti građanin, ili njih 10.543. U ukupnom broju stanovnika te županije to je udio od 9,12 posto, a u radno sposobnom stanovništvu udio blokiranih građana se penje na 13,70 posto.
Slijede Bjelovarsko-bilogorska županija s udjelom blokiranih građana u ukupnom broju stanovnika županije od 8,51 posto i u radno sposobnom stanovništvu od 12,85 posto, Sisačko-moslavačka s udjelima od 8,33 odnosno 12,63 posto, itd.
S druge strane, i po apsolutnom broju građana s blokiranim računima i relativnim udjelima je Ličko-senjska županija, u kojoj je od ukupno oko 51 tisuće stanovnika blokiran račun imalo njih 2.426, što je u ukupnom broju udio od 4,76 posto, a u radno sposobnom stanovništvu udio od 7,72 posto.
Na rang listi 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana i rang listi 25 gradova s najvećim iznosom blokade njihovih građana, 20 je istih gradova.
Nakon Zagreba, na obje liste slijedi Split gdje je zbog duga od 1,4 milijarde kuna blokirano 11.736 stanovnika, potom Rijeka gdje 9.764 građana duguje ukupno 677,9 milijuna kuna, a potom Osijek u kojem blokirane račune ima 7.880 građana s ukupnim iznosom duga od 656,2 milijuna kuna.
Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci s udjelom od 11,59 posto, Čakovec s 10,26 posto i Sisak s 9,99 posto blokiranih građana, dok je najmanji udio u Dubrovniku gdje iznosi 5,84 posto.
Ti se gradovi izdvajaju i promatrano po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, u Križevci s udjelom od 17,13 posto, Čakovec s 15,06 posto i Sisak s udjelom od 14,79 posto blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva.
Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po iznosu duga izdvaja se Varaždin koji je peti na rang listi po iznosu duga (520,5 milijuna kuna), ispred gradova koji imaju više stanovnika – Zadra, Velike Gorice, Slavonskog Broda, Pule i Siska.
Na istoj rang listi je i grad Orahovica čijih je 340 blokiranih građana dužno iznos od 148 milijuna kuna, jednako koliko i 1.015 blokiranih građana Svete Nedjelje. U prosjeku su blokirani građani Orahovice dužni najviše, u prosjeku svaki po 435 tisuća kuna, iza njih su blokirani građani Vodica, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste, u prosjeku dužni od 50 tisuća kuna (Bjelovar) do 183 tisuće kuna (Umag).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu