Masterplan racionalizacije bolničkog sustava, predstavljen danas u Banskim dvorima, predviđa povećanu mobilnost zdravstvenog osoblja, te objedinjavanje skupih i sofisticiranih uređaja i medicinske opreme.

Nova organizacija rada trebala bi dovesti do djelotvornijeg upravljanja ljudskim resursima i smanjenjem potreba za novim zapošljavanjem, ističe se u nacrtu Masterplana o kojemu je od danas otvorena javna rasprava.

Naime, analiza sustava pokazala je neprilagođenost bolničke mreže potrebama stanovništva i ekonomskoj situaciji, nesklad u resursima među akutnim i drugim modalitetima zdravstvene zaštite, te veliku razliku u opterećenju među bolnicama istih kategorija.

Cilj je da bolnice ubuduće imaju prosječnu popunjenost 85 posto, s obzirom da njihova popunjenost danas oscilira između 30 i 99 posto.

Raspon opterećenosti između liječnika također je nevjerojatan, pa prosječan broj pregleda po liječniku oscilira između 47 i 1600 pregleda, rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući Masterplan.

Nakana je povećati liječenje pacijenata u dnevnim bolnicama, umjesto na akutnim stacionarnim posteljama. Uz porast dnevnih postupaka od 15 do 20 posto u razdoblju od tri godine to bi generiralo 50 posto ušteda za te slučajeve, te posljedično od 5 do 7 posto ušteda u ukupnom zdravstvenom proračunu.

Za 21 od 31 bolnice predviđa se funkcionalna integracija, smanjuje se broj akutnih postelja do 2016. za skoro 5000, ali značajno raste broj postelja za dugotrajno liječenje.

Masterplan razvrstava 31 bolnicu u četiri kategorije i pritom je jasno definirano koja kategorija bolnica može razvijati koje specijalnosti. Primjerice, bolnice u 4. kategoriji moći će razvijati samo četiri osnovne djelatnosti (internu, kirurgiju, pedijatriju i ginekologiju).

Masterplan bi trebao povećati dostupnost, kvalitetu i učinkovitost bolničke zdravstvene zaštite, formirati regionalne centre izvrsnosti, a zatim omogućiti i financijske uštede.

Predviđeno je ujednačavanje radnog opterećenja među bolnicama, bolja komunikacija među zdravstvenim radnicima, razmjena iskustava te okruženje pozitivne kompeticije.

Standardizacija postupaka, jednoobrazno postupanje i smanjenje varijabilnosti u kvaliteti zdravstvene zaštite, veća prohodnost između sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite trebali bi pozitivno utjecati na smanjenje listi čekanja i stvaranje regionalnih centara izvrsnosti.