Međunarodna zajednica mora odmah promijeniti dosadašnji pasivan odnos prema Bosni i Hercegovini i jače se angažirati na njezinu očuvanju ne želi li ukrajinski scenarij i u BiH, upozorio je u utorak u Sarajevu nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Paddy Ashdown, koji je tu dužnost obnašao od 2002. do 2006. godine.

Sudjelujući na seminaru o sigurnosti u jugoistočnoj Europi, kojeg je organizirala Parlamentarna skupština NATO-a u okviru "Rose-Roth" programa namijenjenog jačanju suradnje s parlamentima država središnje i istočne Europe, Ashdown je kazao kako je došao upozoriti na "tešku, nediplomatsku istinu" uključujući tu opasnost od svakovrsnih paraliza unutar BiH i secesionizma Republike Srpske, ali i poziva na uspostavu trećeg entiteta.

"Moja je poruka za međunarodnu zajednicu: trenutačni pristup jednostavno ne funkcionira", kazao je Ashdown ocijenivši da proteklih deset godina BiH ide unatrag, što je veoma opasan put. "Politika međunarodne zajednice sada je politika neangažiranja i očekivanja da će vrijeme učiniti svoje, no to se neće dogoditi", istaknuo je Ashdown, koji predlaže nov strateški angažman i partnerstvo s progresivnim snagama u BiH.

Ashdown upozorava da će, nastavi li se s ponašanjem kakvo je dominiralo proteklih godina, BiH i dalje tonuti u "crnu rupu disfunkcionalnosti, podjela i korupcije".

"Ne mogu sakriti tugu zbog propuštenih prilika iz proteklih godina", kazao je Ashdown upozorivši kako će stanje biti samo gore ako se pristup odmah ne promijeni. Istaknuo je da domaći političari moraju odmah prestati sa zagovaranjem etničkih podjela, a uz to bi se valjalo nadati novim licima na jesenskim općim izborima.

"Neki političari u BiH igraju na kartu Moskve i na još opasniju kartu panslavenstva", kazao je Ashdown očevidno aludirajući na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegove opetovane prijetnje referendumom o neovisnosti tog entiteta. Ashdown to ocjenjuje manipulacijom čiji je cilj pobijediti na izborima, ali koja u konačnici može dovesti do podjele i destabilizacije BiH po ukrajinskom scenariju.

"Europa i SAD moraju odlučno djelovati kako bi spriječili ovakve podjele u BiH", poručio je Ashdown ukazujući na odgovornost Bruxellesa i Washingtona da "svim sredstvima" zaštite teritorijalni integritet BiH. Dodao je i kako se u potpunosti slaže s bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem da je potreban velik, a ne mali korak da bi se BiH vratila s ruba propasti te da "treba stvoriti decentraliziranu, ali funkcionalnu državu".

Izvjestitelj Parlamentarne skupštine NATO-a za sigurnosna pitanja Julio Miranda Calha kazao je kako NATO ostaje otvoren za primanje u članstvo svih država jugoistočne Europe pa tako i BiH, no uvjet za to ostaje provedba nužnih reformi. Upravo to su zatražili i građani BiH na prosvjedima koji su započeli u veljači, rekao je Cahla istaknuvši kako BiH treba "cjelovite ustavne reforme".

Zastupnik u Hrvatskom saboru Boris Blažeković kazao je kako je stabilnost BiH od iznimne važnosti ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju. "Jasno je svima da BiH nije funkcionalna država", rekao je Blažeković ističući kako Hrvatska osjeća posebnu odgovornost za stanje u regiji. Hrvatska inicijativa za nov odnos EU prema BiH mogla bi biti poticaj da se i svi drugi jače angažiraju na tom planu, kazao je Blažeković istaknuvši kako uza svu pomoć sa strane građani i političari u BiH moraju sami odlučiti što žele.

Šef parlamentarne delegacije BiH pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Božo Ljubić ocijenio da je BiH u permanentnoj krizi koja proistječe iz njezina ustroja. "Blokirali smo sami sebe", kazao je Ljubić dodajući da je kriza u BiH proteklih tjedana samo eskalirala i da je "kriza stalno stanje u BiH od Daytona do danas". "Unatoč enormnoj političkoj, financijskoj i svakoj drugoj pomoći koju je dobila 18 godina BiH nije uspjela postati samoodrživo društvo", ocijenio je Ljubić istaknuvši da su euroatlantske integracije najbolji put koji BiH može izvesti iz ovakvog stanja, ali ostvariv jedino uz "radikalne ustavne reforme" koje će osigurati jednakopravnost naroda i građana.

Predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Milorad Živković suglasan je kako asimetričan ustroj BiH s dva entiteta predstavlja problem za funkcioniranje države, no da ne postoji suglasnost unutar same BiH kakve je promjene ustava potrebno provesti. Ocijenio je da je tek nakon listopadskih izbora moguće očekivati nove mjere koje bi BiH približile Europskoj uniji i NATO-u.