Svih šest zemalja srednje i istočne Europe (CEE) koje su članice EU, a među njima i Hrvatska, u šestogodišnjem razdoblju 2014-2020. mogle bi dobiti ukupno polovicu svote osigurane iz kohezijskih fonodva EU, odnosno 167,1 milijardu eura ili 11 posto više nego u prethodnom razdoblju 2007-2013., stoji u analizama Česke Spoliterne koja je u vlasništvu austrijske Erste banke.

Prema prosječnoj godišnji preraspodjeli novca gledano u odnosu na BDP, Mađarska je vodeća zemlja u regiji s 3,2 posto BDP-a po godini, a slijede Poljska s 2,9 posto te Slovačka i Hrvatska svaka s 2,8 posto.  Gledajući u apsolutnim iznosima, pobjednica je Poljska koja je u razdoblju od 2014. do 2020. uspjela ispregovarati da iz kohezijskih fonodva dobije 77,6 milijardi eura, što je ujedno i najveći iznos među 28 članica EU. O veličini najbolje govori usporedba s Italijom koja je na drugom mjestu s upola nižim iznosom. Hrvatska je po tom kriteriju na 13. mjestu među svih 28 zemalja EU s ispregovaranih 8,6 milijardi eura. Ako se gleda raspodjela novca po glavi stanovnika, vodeća je Estonija koja je uspjela dobiti 367 eura po glavi stanovnika, a prema tom je kriteriju Hrvatska na visokom osmom mjestu s 288 eura po stanovniku. Prema analitičarima Česke Spoliterne, ključni segmenti u koje će Hrvatska ulagati novac iz strukturnih i investicijskih fondova EU, baš kao i većina ostalih zemalja, bit će prometna infrastruktura, posebice željeznica i luke.

To se prije svega odnosi na željezničku prugu Rijeka-Zagreb-mađarska granica i Luku Rijeka za koju je taj željeznički pravac ključan. Projekt ima, kako kažu bankarski analitičari, potencijal mobilizacije građevinskog sektora u srednjoročnom periodu kao i uključivanje još nekolicine sektora. "Činjenica da Hrvatska već ima dobro razvijenu autocestovnu infrastrukturu pruža značajan manevarski prostor za vladinu podršku projektu", navode analitičari. Druga važna tema ulaganja iz europskih fonodova tiče se energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora. U banci također vide ogroman potencijal u ICT sektoru, posebice u izgradnji IT infrastrukture kao što je proširenje pristupa širokopojasnom internetu ili projekata kao što su "e-zdravstvo" i "e-škola" kao javnih servisa koji bi na taj način dobili na kompetitivnosti.

"Zadnje, ali ne i manje važno područje odnosi se na ulaganje iz europskih fondova u kompetitivnost i obrazovanje kao što je potpora malom i srednjem poduzetništvu, promicanje istraživanja i razvoja, edukacija te aktivna politika zapošljavanja", navode u analitičari Spoliterne. Kada bi šest država regije uspješno privuklo 90 posto dodijeljenog novca, njihov BDP bi prema izračunu analitičara Spoliterne, rastao po stopi od 0,3 do 0,8 posto BDP-a godišnje. Konkretnije, hrvatski BDP bi mogao rasti dodatnih 0,6 posto godišnje kada bi administracija bila spospobna da privuče najmanje 90 posto rezerviranog novca. Pri tome te zemlje moraju učiti iz grešaka iz prošlosti jer je 12 zemalja regije u prethodnom razdoblju 2007-2013. imalo prosječnih ukupno 59 posto apsorpcijske sposobnosti, što je nedovoljno ukoliko žele da im fondovi EU u narednom razdoblju donesu gospodarski rast.

Najlošije su Bugarska i Rumunjska koje su apsorbirale tek 37,8, odnosno 49,5 posto prijavljenog novca iz strukturnih i kohezijskih fondova što govori da su te zemlje bile potpuno nepripremljene za uvjete financiranja. Danas je, kažu u Spolitrerni, drugačije jer zemlje imaju iskustva u privlačenju novca pa bi mogli dobiti 80 do 90 posto predviđenog novca, ali pri tome se trebaju potruditi da dobiju novac iz fondova pri čemu je suradnja među njima ključna. Nove članice EU prije krize su imale visok rast te su se stabilno kretale prema izjednačavanju standarda s ostatkom takozvane "stare Europe". U Spoliterni kažu da ove godine za sve zemlje CEE, pa tako i Hrvatske, predviđaju gospodarski rast, pri čemu bi njihova sposobnost privlačenja novca iz fondova EU mogla biti ključna za rast.

EK tjera zemlje da se potrude

Stup srama za one koje ne iskoriste fondove

Analitičari Česke Spoliterne predlažu da Europska komisija na stup srama pribije one zemlje koje ne uspiju privući dovoljno novca iz fondova smatrajući da će na taj način natjerati zemlje da se potrude u svojoj efikasnosti o kojoj će ovisiti i brzina rasta njihovog gospodarstva. Zemljama regije CEE savjetuju da uspostave što užu međusobnu suradnju i dijele vlastita iskustva i pomognu svojom međugraničnom suradnjom. Također im predlažu pojednostavljivanje sustava sudjelovanja u projektima koji se financiraju iz fondova, smanjenje birokratizacije procedura pri apliciranju za fondove te povećanje transparentnosti samog postupka što  bi trebalo poboljšati imidž instrumenata kohezijske politike EU-a