Kreativna radionica HNB-ove supervizije radi punom parom. Toliko da se bankari kad dolaze ujutro na posao vjerojatno pitaju – a što je sljedeće?
Premda je trenutno guverner pod paljbom zbog visine plaće (neopravdano jer ne ide iz proračuna, a financijska neovisnost samo je dio nužne neovisnosti monetarne politike), fotelja glavnog supervizora u kojoj je trenutno Damir Odak, ipak je ona vruća na Trgu burze. Stotine stranica ograničenja i regula svakodnevno ograničavaju tokove kapitala i nije čudo da je Odak brzo zaradio opasku da je u križarskom pohodu na banke.Najnovija mjera iz regulatorova laboratorija je kapitalna penalizacija vezanja kamata uz Euribor ili Libor.
Izmjenama potrošačkog kreditiranja bankama je oduzeta mogućnost mijenjanja kamate kako se sjete već su ih prisiljene vezati uz referentnu cijenu novca. No, banke su u povijesno niskom Euriboru ili Liboru pronašle rupu u zakonu i masovno ih ugradile u kamate, računajući da one mogu samo uzlaznom putanjom, a s njima i prihodi. Odakova računica je pokazala da Euribor s cijenom kredita koju naplaćuje klijentu ima veze kao i s narančama iz Tunisa ili perzijskim tepisima.
Nacionalna referentna stopa je druga priča. NRS, po definiciji prosječni trošak financiranja hrvatskog bankovnog sektora, osjetno je viši pa dozvoljava nižu maržu, što je većina banaka prigodno zanemarila. I tako su u grčevitoj borbi za prihode bankari opet zanemarili odgovorno ponašanje. Kamatni rizik kojeg ranije nije bilo, u slučaju rasta svjetskih kamata otvara vrata kreditnom riziku, lošim kreditima i udaru na kapital. Taj nakon drame sa švicarskim frankom dobro poznat scenarij, regulator želi spriječiti. Ne zbog zaštite potrošača ili socijalne osjetljivosti već zato da bankama održi glavu iznad vode jer je, eto opet, nestalo tona između risk managementa i uprava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.odnos promjenjivosti djela kte euribor/nrs1 je ogroman,
zato je Slavko plafonirao max visunu kta u Hr [emo_beztona]
Autorica članka je izvrsno, kratko i jezgrovito pokazala na nemoral i neutaživu pohlepu bankara. Kako vas nije sram, Prka, Lukovići i ostali
Tečajne razlike kao izvor prihoda i/ili kao izvor (ne)opravdanih rashoda! Tu dilemu-trilemu, risk menagemenat banaka, kao uostalom i mnoge uprave rješavaju jednostavnim vezivanjem na Euribor i/ili Libor i/ili Zibor!!!
Svako posezanje u taj koncept nabave sredstava, odnosno izvora financiranja može a ne mora biti „križarski pohod na banke“.
Kada nije „križarski pohod na banke“??? Nije „križarski pohod na banke, ako banke upravljaju nabavljenim izvorima i plasiranim sredstvima na osnovama poznatog koncepta Upravljanja kamatnim jazom!!!
U ostalim modelima upravljanja, kao što su upravljanje bilancom, upravljanja pasivom i upravljanja aktivom, više nego da je potreban“križarski pohod“ centralnih bankara!
A što je direktiva centralnih bankara iz Austrije, ako kćerke njihovih banaka mogu plasirati depozitna sredstva plus 10% tih i takovih sredstava koje njima mogu pozajmiti majke???? To nije „križarski pohod“???
Uključite se u raspravu