Neslužbenom informacijom da Gradske ljekarne Zagreb zasad ipak ne idu u privatizaciju najzadovoljniji su radnici Gradskih ljekarni koji su se nedavno u otvorenom pismu usprotivili privatizaciji, tvrdeći da je zamišljena prodaja neizvediva, a jedino moguće rješenje za sigurnu budućnost da Zagrebački holding svoja osnivačka prava prenese na prvotnog osnivača, Grad Zagreb.

"Gradske ljekarne su zdravstvena ustanova, a ne trgovačko društvo, i ne mogu ići u prodaju", izjavila je Hini predsjednica Sindikata zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Ljiljana Oštrić Anić.

Uz to, Ljekarne posluju s profitom pa ne vidim razloga zašto se uopće govori o njihovoj prodaji, osim da se novac od prodaje slije u prihod Zagrebačkog holdinga, rekla je Oštrić Anić. Osim toga, privatizacija bi vjerojatno dovela i do odljeva zaposlenika, a pitanje je, kaže predstavnica sindikata, što bi bilo s proizvodnjom lijekova.

Iz Holdinga se o mogućem odustajanju od prodaje Gradskih ljekarni nisu željeli očitovati "s obzirom da rasprava još uvijek traje", iako je predsjednik Uprave Slobodan Ljubičić ranije tvrdio da Ljekarnama treba ulagač, te da odgađanje prodaje srozava cijenu.

Bili su raspisali i javni poziv na kojem je interes za kupnju 50 posto udjela Gradskih ljekarni iskazalo nekoliko tvrtki, među kojima i Oktal Pharma i Medika, odnosno njihove ljekarne Prima pharme, Belupo i Jadran – Galenski laboratorij.

No, korak bliže privatizaciji zasad je izostao jer to očigledno ne podržava ni Gradski ured za zdravstvo. Iako još uvijek nije objavljeno službeno očitovanje iz Ureda, poznato je mišljenje pročelnice Ureda Mirne Šitum da su Ljekarne prevrijedne pa s prodajom ne treba žuriti u ovoj godini jer se njihova vrijednost i poslovanje može unaprijediti, a udio prodati po znatno većoj cijeni.

Početna cijena u javnom pozivu za kupnju 50 posto udjela u Ljekarnama bila je 100 milijuna kuna. Nakon prikupljenih ponuda, procijenjeno je da bi Holding od prodaje Ljekarni mogao uprihodovati 136 milijuna kuna, bez kojih će ostati ako se ove godine ne realizira prodaja.

Gradske ljekarne danas imaju 37 ljekarni, galenski i analitički laboratorij i ukupno 310 stalno zaposlenih. Gradska skupština prenijela je 2006. osnivačka prava na Zagrebački holding, no iz sindikata poručuju kako bi bili najsretniji s rješenjem prema kojem bi se Gradske ljekarne Zagreb ponovno vratile Gradu Zagrebu, jer se Holding ionako restrukturira u komunalnu tvrtku koja sa zdravstvenom djelatnošću nema nikakve veze.

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor smatra prodaju Gradskih ljekarni dijelom preustroja Zagrebačkog holdinga u komunalni holding, pri čemu Grad treba naći partnere za sve komercijalne djelatnosti, pa tako i za Ljekarne. Kosor kaže da ih ne treba prodavati pod svaku cijenu, već pod određenim uvjetima.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nije u vezi privatizacije danas ništa konkretno odgovorio na novinarska pitanja već je u svojem stilu poručio kako je "sve što izlazi o prodaji Gradskih ljekarni cvrkutanje ptičica".

Bandić je također ostao tajanstven i na upit da pojasni svoju raniju tvrdnju da je u Gradskim ljekarnama bilo "stanovitih marifetluka". "O marifetlucima i neodgovornosti unutar zaliha u Gradskim ljekarnama bit će više riječi za dva tjedna na pressici", poručio je Bandić.