Posao s gospodarenjem otpadom je biznis koji u narednom razdoblju ima vrlo veliki prostor za rast, kako u samoj Hrvatskoj, tako i globalno. Ukazuju na to i statistike, prema kojima čak 92 posto otpada u Hrvatskoj završava na deponijima dok je prosjek Europske unije oko 40 posto.

Studija Europske komisije pokazuje da, kada bi se poštivali svi propisi vezani za gospodarenje otpadom, direktni prihodi u sektoru upravljanja otpadom porasli bi za 42 milijarde eura. Isto tako procjene su da bi se do 2020. godine stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. Kakva je situacija s tom djelatnošću u Hrvatskoj i s kojim problemima se tvrtke u tom segmentu susreću, govori stručnjakinja za gospodarenje otpadom Lozika Mašić iz Sektora za graditeljstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

S kojim se glavnim izazovima danas susreću tvrtke iz sektora gospodarenja otpadom?
Poduzećima najveći izazov predstavlja novi zakonodavni okvir. Navedeno je posebno vezano uz podzakonske akte budući da velik broj njih još uvijek nije donesen, a poslovanje se treba obavljati nesmetano. Javnom sektoru najveći problem predstavljaju rokovi koje moraju ispoštovati u vidu smanjenja količina odloženog otpada, te otvaranja centara za gospodarenje otpadom.

Što smatrate da bi trebalo promijeniti?
U smislu primjene zakonskih propisa jednaka pravila trebala bi vrijediti za sve koji posluju u sustavu. Osim primjene zakonskih propisa, vezanih uz gospodarenje otpadom, treba mijenjati i svijest građana u ekološkom smislu kako bi shvatilil da otpad nije smeće.

Smatrate li da je dobro uređen odnos javnih komunalnih tvrtki i privatnih poduzeća u tom sektoru?
Gospodarski subjekti iz javnog i privatnog sektora suočeni su s nelojalnom konkurencijom  što bi trebala ispraviti nova zakonska regulativa kako bi koordinirano i integrirano djelovali na korist svih.

Koliki je taj sektor? Koliko tvrtki u njemu djeluje i s koliko zaposlenih?
U djelatnostima koje obuhvaćaju skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada te oporabu materijala, kao i djelatnost sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom ukupno obuhvaća 451 poduzeće, odnosno 10.693 zaposlenih. Govorimo o podacima za 2012. godinu budući da ukupni podaci za prošlu godinu još uvijek nisu dostupni. No zasigurno se može reći kako je ovaj sektor jedan od rijetkih koji bilježi rast i bolje financijske rezultate u odnosu na prethodna razdoblja.

Da li je regulativa Europske unije napravila reda na hrvatskom tržištu?
Prijašnji i postojeći zakonski okviri vezani za otpad su bili dobri, ali kontrola i nadzor provođenja istih nije bila na odgovarajućoj razini. Smjernicama EU regulative samo će se pridonijeti boljem provođenju tih propisa, te će se intenzivirati aktivnosti na području sakupljanja, zbrinjavanja i oporabe. Odabir načina njihove primjene  su izazovi koje nije moguće definirati s EU razine već treba postojati odluka na nacionalnoj  razini i usklađenost na lokalnoj razini pri odabiru mjera i akcija koje će nas usmjeriti prema održivom gospodarenju otpadom.

Kako vidite budućnost sektora gospodarenja otpadom u Hrvatskoj?
I javni i privatni sektor su i do sada bilježili rast te se kontinuirano razvijali bez obzira na izazove vezane uz zakonodavni okvir. Sektor snažno prati nove tehnologije i tredove na razini Europske unije te ulaže u obrazovanje.  Daljnji razvoj, poglavito javnog sektora, ovisit će o prilagodbi tog istog sektora novim propisima. 

Ima li "opasnosti" da konkurencija iz inozemstva uništi ovaj gospodarski sektor u našoj zemlji?
Konkurenciju ne treba gledati kao prijetnju već kao poticaj za poboljšanje vlastitih aktivnosti, naravno, osim u situacijama kada je konkurencija nelojalna. Što se pak tiče razvijanja usluge koje pruža javni sektor,  vrlo je bitno da ta konkurencija ne narušava postignuti standard koji građani u ovom trenutku imaju. Stoga ne smatramo kako postoji 'opasnost od konkurencije iz inozemstva'. Svatko je dobrodošao razvijati poslovanje na tržištu. Postoje određeni tržišni mehanizmi koji se još trebaju razviti, poput primjerice 'burza otpada /sekundarnih sirovina', no svakako njihovim razvojem možemo dodatno unaprijediti sektor gospodarenja otpadom s čime će vjerujemo svi dionici biti izuzetno zadovoljni.