Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i Poslovni dnevnik u petak su predstavili Poslovni uzlet – zajednički projekt poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Tom prilikom Maras je najavio poteze koje bi Vlada uskoro mogla povući kako bi pomogla malim poduzetnicima i obrtnicima – uvođenje plaćanja PDV-a tek po naplati fakture za male i više novca za projekte poduzetnika u sklopu Poduzetničkog impulsa. U razgovoru za Poslovni dnevnik Maras govori o mjerama poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a najavljuje i nove izmjene zakona o predstečajnoj nagodbi kojima bi ona postala ubrzani stečaj.

Krenuo je novi val natječaja u sklopu Poduzetničkog impulsa. Ove godine sredstva predviđena tim projektom povećana su na 1,2 milijarde kuna. Kakva su očekivanja?

Natječaj je krenuo, a prijave ćemo početi valorizirati tek od 1. travnja do kada traje njihovo prikupljanje. Poduzetnički impuls ne uključuje samo bespovratna sredstva. Uključuje i izgradnju poduzetničke infrastrukture u kojoj ćemo dosta ulagati u poduzetničke inkubatore te razvojne agencije, lakši pristup financiranju poduzetnika kroz programe subvencioniranja kamatnih stopa i fondova gospodarske suradnje te obrazovanje poduzetnika i obrtnika i stipendiranje školovanja djece za određena obrtnička zanimanja

Koliko je bespovratnih sredstava predviđeno impulsom?

Nešto manje od petsto milijuna kuna od čega skoro 300 milijuna kuna dolazi iz europskog proračuna. Prvi će puta bespovratne subvencije većim dijelom biti financirane iz europskoga nego iz hrvatskog proračuna. Tako će biti i u budućnosti. Krajem godine ćemo raspisati još jedan natječaj vrijedan 1,7 milijardi kuna. Svi to temeljeno je na našoj strategiji usvojenoj u Saboru koja planira kako ćemo razvijati poduzetništvo do 2020.

Ministarstvo se priključilo projektu Poslovni uzlet kao suorganizator. Na koji način on može biti produžena ruka Poduzetničkom impulsu?

On se izvrsno uklapa u promidžbu poduzetništva. Želja nam je stvoriti drugačiju sliku poduzetnika u Hrvatskoj. Želimo da društvo uvidi vrijednosti poduzetništva i oda priznanje onima koji zapošljavaju i stvaraju nove vrijednosti. I zato je ovo kvalitetan projekt koji će omogućiti da se takve tvrtke prepoznaju. Želimo ljudima predstaviti 500 najboljih poduzeća u Hrvatskoj koje ćemo na kraju godine i nagraditi. No ne samo klasičnom nagradom, kipićem ili nečim sličnim, već konkretnim stvarima koje su im potrebne u poslovanju, poput edukacije i osposobljavanja, jer bez toga ne mogu biti uspješni. Vjerujem da će se neki poduzetnici iz Poduzetničkog impulsa također naći i među 500 najboljih u Poslovnom uzletu. Bitno je da ih pratimo u njihovom poslovanju, kako rastu i razvijaju se. Želimo stvoriti pozitivnu klimu među poduzetnicima te ih informirati o svemu što država radi kako bi im pomogla.

Za koliko bi se, prema Strategiji razvoja malog i srednjeg poduzetništva, mogao povećati broj malih i srednjih poduzetnika do 2020.?

Brojke je uvijek teško predviđati. Cilj nam je poduzetnicima omogućiti što jednostavnije poslovanje da bismo svake godine imali više otvorenih nego zatvorenih tvrtki i obrta koji će ostvarivati više poduzetničke aktivnosti nego godinu ranije. Mislim da će se u malom i srednjem poduzetništvu otvarati sve više radnih mjesta. U odnosu na 2011., u 2012. je u malom i srednjem poduzetništvu bilo 12 tisuća više zaposlenih. Uvjeren sam da će i rezultati za 2013. pokazati takav pozitivan trend. Cilj nam je do 2020. imati 1,8 do dva milijuna zaposlenih i država to mora ostvariti. S obzirom na strukturu stanovništva, morat ćemo koristiti i radnu snagu izvana, ali naravno da je prioritet zapošljavanje nezaposlenih u zemlji kojih je trenutno jako puno.

Da bi se te brojke dosegle, koje bi sektore trebalo više potencirati i subvencionirati?

U skladu s programima koje razvijamo u suradnji s EU to su u prvom redu proizvodna industrija i turizam. Industrijska strategija, koja je još u raspravi, predviđa više ulaganja u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Svakako možemo spomenuti IT i softversku industriju u kojima definitivno imamo znanja i kvalitete. Veliki potencijal ima i proizvodnja u metalnoj industriji koja nam je nekada bila vrlo jaka. Vjerujem da će i među prijavljenima za Poduzetnički impuls biti barem tridesetak projekata iz proizvodnih djelatnosti te desetak turističkih.

Koji su sektori su do sada povukli najviše novca? Kakav bi projekt, primjerice, mogao privući 26 milijuna kuna koliko iznosi najveća potpora?

Najveći iznos potpore je oko 3,7 milijuna eura, što znači dvostruko veću investiciju. Pretpostavljam da bi za takve investicije konkuriralo dosta hotela, ne samo onih koji žele podići kategoriju, već i 'greenfield' investicija. Imamo dovoljan broj turista, no oni još uvijek ne troše dovoljno novca. Ne zbog toga što ne bi htjeli, ili su loši gosti, već zato jer nemaju dovoljno ponude gdje bi ga mogli potrošiti, ili kategorije smještaja koji bi se mogao skuplje naplaćivati. Osim ulaganja u podizanje kategorizacije hotela, veliki potencijal ima i poljoprivreda, ali treba ju u potpunosti unaprijediti. Trebaju nam samoodrživi pogoni, poput Vupika, u kojem je zatvoren cijeli proizvodni ciklus – od uzgoja krava koje daju mlijeko do bio energane koja proizvodi toplinu za plastenik gdje cijelu godinu rastu rajčice. Takva vrsta poljoprivrede je budućnost, a mi je u Hrvatskoj još nismo razvili. Očekujemo i veliki interes za ulaganje u proizvodnju, posebice u sjevernom dijelu zemlje gdje je već puno malih i srednjih tvrtki iz Austrije, Slovenije i Italije. Sjeverni dio Hrvatske je dobro pozicioniran u odnosu na te zemlje, a neusporedivo je isplativiji i produktivniji.

Ne bi li takvih investicija bilo više kada bi se smanjila davanja poduzetnika?

Sjeverni dio zemlje je sigurno dosta konkurentan. U njemu je puno stranih poduzetnika koji su preselili proizvodnju jer im je isplativije. Imamo i hrvatskih poduzetnika koji zatvaraju tvornice u Njemačkoj i otvaraju u Hrvatskoj. Ne zato što su dobre duše, već zato što im se to isplati. Osim toga, prema zakonu o poticanju investicija, poduzetnici mogu dobiti i do devet tisuća eura poticaja po novootvorenom radnom mjestu. Naravno, činjenica je da se mora raditi na mnogim stvarima kako bismo ljude stimulirali da ulažu u Hrvatsku. U vremenima krize ljudi se odlučuju ulagati gdje im je jeftinije i gdje misle da će imati manje problema. Stoga su i reforme koje radimo u Hrvatskoj nužne kako bismo postigli atraktivnost ulaganja izvana. Društvo ili određeni socijalni partneri nekada to ne shvaćaju. Reforma radnog zakonodavstva jedna od takvih reformi.

Znači novi zakon o radu će omogućiti da Hrvatska bude atraktivnija stranim investitorima.

Omogućit će da se na ljestvici kojom se mjeri sve vezano za poduzetništvo, među zemljama EU pozicioniramo na sredini. Slično kao i Njemačka. Time naši radnici neće biti u ništa težoj poziciji nego što su u bilo kojoj zemlji EU, ali će se investitori lakše odlučiti za ulaganja u Hrvatskoj ako smo malo liberalniji po pitanju zapošljavanja. Naravno, to ne može biti jedina stvar koja će ih privući i nitko ne kaže da će se reformom radnog zakonodavstva dogoditi investicijski boom. Ali je jedna od bitnih stvari za poduzetnike i zato idemo u te reforme.

Ministarstvu poduzetništva i obrta nedavnim rebalansom smanjen je proračun. Gdje ste morali rezati troškove i kako ćete ih kompenzirati?

Prije svega tako što ćemo poticaje za investicije koje se ostvare ove godine jednim dijelom isplatiti u 2015. i onda ćemo, kompenzirajući naša sredstva s europskima, to nadoknaditi u 2015. Kada nam na raspolaganju bude još više novca iz fondova EU, smanjit ćemo subvencije iz državnog proračuna i to ćemo kompenzirati za poticanje investicija. Osim toga, umanjili smo našu participaciju za EU programe. Kada potpišemo ugovor sa poduzetnikom iz EU, on dobiva cjelokupan iznos projekta koji mu se isplaćuje u fazama. Mi ćemo europski novac povući ranije, a našu participaciju od 15 posto ćemo također isplaćivati 2015. i 2016. Subvencije iz proračuna nismo smanjivali, a nešto smo uštedjeli i na troškovima projekta vezanim za funkcioniranje ministarstva. Sve skupa to nije malo, radi se otprilike 49 milijuna kuna.

Rebalansom su smanjena i sredstva namijenjena HBOR-u, što u HUP-u nije dobro prihvaćeno.

HUP je tu nepotrebno reagirao bez potpune informacije. Naime, mi ćemo u naredna dva mjeseca potpisati ugovor s Europskom investicijskom bankom vrijedan 800 milijuna eura koji se mora realizirati 2014 i 2015. Od toga će 500 milijuna eura biti isključivo za male i srednje poduzetnike. Smanjuju se državne subvencije za kamate koje daje HBOR, ali s obzirom na ovako veliki izvor izvana mislim da se to uopće neće osjetiti. Bit ću jako sretan ako se taj cjelokupni iznos uspije realizirati. Ipak se tu se radi o šest milijardi kuna koje će HBOR morati plasirati iz tog izvora 2014. i 2015.

Ima li dovoljno kvalitetnih projekata koji bi mogli apsorbirati taj novac?

Morat će ih biti. Radit ćemo na tome da ljudi postanu svjesni mogućnosti koje im se nude. Veseli me da smo na posljednjem EU natječaju imali 120 projekata vrijednih prosječno 30 ili 40 milijuna kuna, što znači četiri milijarde kuna projekata. Projekti postoje, već su u različitim fazama pripreme, nisu tek u idejnoj fazi. Ako su se na taj natječaj, koji je bio dosta zahtjevan, poduzetnici javili u tolikom broju, uvjeren sam da ćemo i u ovom slučaju imati puno prijavljenih projekata i iskoristiti taj novac. Novca za projekte neće nedostajati i država će se potruditi da ljudi do njega dođu što jednostavnije. Vidjet ćete da će taj dio gospodarstva biti vrlo intenzivan naredne dvije godine. Velikih investicija poput Zračne luke ili golfa na Srđu neće biti na stotine, a kada i krenu trebat će im vremena da se realiziraju. Ovo su manje investicije koje se moraju odraditi u godinu ili dvije i u cilju nam je da ih imamo što više. Siguran da ćemo postići dobre rezultate i da ćemo imati pozitivnu analizu i Poduzetničkog Impulsa i Poslovnog uzleta.

Najavili ste i plaćanje PDV-a tek po naplaćenoj fakturi za male poduzetnike. Kada možemo očekivati takav zakon?

Oko toga još uvijek vodimo rasprave. Prijedlog je da PDV po naplaćenoj, a ne po izdanoj fakturi, plaćaju obrtnici i male tvrtke koje ostvaruju prihode do tri milijuna kuna. Nelikvidnost je u Hrvatskoj još uvijek velika, a to je najviše utjecalo na male poduzetnike. Netko tko ima visoke prihode i 'cash flow' može si dopustiti nekoliko mjeseci čekanja na naplatu. Tvrtke od 100, 200 ili 500 tisuća kuna to ne mogu, a takva je većina.

Koliko ih je i koliko njihovo plaćanje PDV-a doprinosi proračunu?

Takvih je oko 150 tisuća poslovnih subjekata, a u plaćanju PDV-a sudjeluju manje od 10 posto što po meni nema prevelik utjecaj na državni proračun. No taj se prijedlog još mora dobro evaluirati s obzirom na 2013. kako bismo odluku mogli donijeti s 1. siječnjem 2015.

Kakav je vaš stav prema predstečajnim nagodbama? Koliko su one pozitivno ili negativno utjecale na male i srednje poduzetnike?

One su koristan alat. Omogućuju tvrtkama da se restrukturiraju i nastave poslovati. Ne može se cijeli postupak predstečajnih nagodbi vezati uz jedan ili dva slučaja gdje je netko pokušao napraviti nešto 'ispod žita'. Zakon se primjenjuje, dorađivat će se i mijenjati, ali je koristan jer se kroz njega puno brže rješavaju problemi tvrtke. Kada bi u Hrvatskoj postotak naplate u stečaju i njezina brzina bile kao u Europi – preko 60 posto, i u roku godine dana – onda taj zakon u Hrvatskoj ne bi bio potreban. S obzirom da se u Hrvatskoj u stečaju naplati ispod 20 posto potraživanja, a to traje više godina, onda je predstečajna nagodba potrebna. Izmjenama zakona doći ćemo do toga da će predstečajna nagodba postati ubrzani stečaj, ako cijelu situaciju preuzme sud, s određenim vremenskim periodima. Država želi da se naplati što veći dio potraživanja u što kraće vrijeme. Ne želimo imati tvrtke poput Name koje su u stečaju 15 godina. Želimo da tvrtka u problemima krene dalje raditi, zapošljavati i stvarati novu vrijednost.

Kada bi se dogodile takve izmjene?

Narednih mjeseci. U tijeku su razgovori između Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija koji pripremaju izmjene zakona kojima ćemo dobiti ubrzani stečaj s restrukturiranjem umjesto predstečajne nagodbe, što bi stečaj zapravo trebao i biti.