Iako su i dalje česte kritike da nas ulagači zaobilaze, posljednjih godinu dana situacija se popravlja, tvrdi Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost.

Razlog tome je naš ulazak u Europsku uniju, zakoni koji su olakšali investicije, ali i osnivanje Agencije koja prati potencijalnog ulagača od ideje do realizacije. 

Koliko ulaganja trenutačno vodite, u kojim su fazama, koliko će osoba zaposliti?
Agencija trenutačno aktivno prati 95 investicijskih projekata u različitim fazama realizacije. Ukupna vrijednost navedenih projekata je oko 48 milijardi kuna, a njihovom će se realizacijom zaposliti ukupno više od 12.500 ljudi. Agencija je aktivno uključena u investicijske projekte kojima aktivno pomaže u pronalasku strateškog partnera. Trenutačno govorimo o 36 investicijskih projekata, ukupne vrijednosti oko sedam milijardi kuna, a ukupno će zaposliti 686 ljudi.

Još uvijek se čuje da je klima za ulagače loša, da nas velika zvučna imena zaobilaze. Ipak, posljednjih godinu dana otvarano je dosta novih proizvodnih pogona…
Agencija trenutačno prati nekoliko vrlo jakih imena u određenim industrijama. No, kako je riječ o proizvodnim djelatnostima u segmentima proizvodnje dijelova za automobile, proizvodnje kože i sl., možda oni nisu toliko poznati široj javnosti, ali u njihovoj branši oni su definitivno lideri, poput Saint Jean Industriesa, Wollfsdorfa, Yazakija, Daniellija. A ovdje su i imena poput Hospire, TUI-ja, Haixa…

Čuje se kako planove ulaganja ima i poljski PressGlass, koji bi gradio tvornicu u jednoj od poslovnih zona?
S njima smo obavili niz analiza poslovnog okruženja i razgovora, ali ne mogu potvrditi da su se odlučili za investiranje u Hrvatsku. 

Napokon je i veći odaziv poznatijih imena u turizmu, gdje je također u neke projekte odjednom počelo ulaganje, a nakon godina čekanja i propalih pokušaja prodaje?
Tako je, šest tvrtki koje su godinama tražile investitore napokon ih je i našlo, najavljuju i značajne investicije. Od većih ulaganja koja su već krenula ili uskoro kreću možemo izdvojiti HUP-ovu gradnju hotela u Župi Dubrovačkoj, početak gradnje turističkog projekta na Srđu, projekt resorta Porto-Mariccio Dragonera, zatim ulaganje Arqaam Capitala u Starom Gradu na Hvaru, Jadranke na Malom Lošinju, investicije u Tučepima, splitski Westgate Toranj i Tri sestrice.

Što se konkretno popravilo za ulagače? I kako ih uvjerite da odaberu Hrvatsku za ulaganje?
Prije svega ističemo kvalitetu, produktivnost i inovativnost radne snage, modernu infrastrukturu, geostratešku poziciju te članstvo u EU. Usto, sada imaju i centralno mjesto, Agenciju kojoj se mogu javiti i koja će im pomoći u kompletnoj realizaciji njihove investicije, a doneseno je i nekoliko važnih zakona za lakše investiranje. 

Koga ste, primjerice, uspjeli nagovoriti da se odluči za Hrvatsku?
Primjerice, domaću Atlantic grupu, koja je uz pomoć Agencije novu tvornicu odlučila graditi u Hrvatskoj, a alternativa im je bila Njemačka i Slovenija. Zatim, već spomenuti Saint Jean, koji je Hrvatsku izabrao između više lokacija, a u samom finalu smo ostali mi i Slovačka, zatim austrijski Wollsdorf, koji je uz nekoliko europskih zemalja razmatrao i pokretanje proizvodnje u Kini, a na kraju se odlučio za Hrvatsku te nekoliko investicija čija imena još ne možemo otkriti, ali koja su Hrvatsku izabrala pored Slovačke, Rumunjske, Mađarske …

Kako je na konkretnim primjerima ubrzano ulaganje?
Primjerice, CWS Boco, koji je za projekt praonice radne i zaštitne odjeće te otirača lokacijsku dozvolu dobio u roku od 20 dana, dok je zakonski rok do 60 dana. U roku 29 dana tu je dozvolu zajedno s ocjenom o potrebi procjene utjecaja na okoliš dobio Atlantic za tvornice za proizvodnju energetskih pločica. A u samo jedan dan od uredno predanog zahtjeva izdana je dozvola za građenje tvrtki Wollsdorf za gradnju tvornice za šivanje kožnih proizvoda za interijer u automobilskoj i avioindustriji. Možemo podsjetiti na to da je i Pliva za svoje nove proizvodne pogon sve potrebne dozvole dobila u iznimno kratkom roku.

Stigli su i prvi zahtjevi za ulaganja prema zakonu o strateškim ulaganjima, koliko i tko?
Ukupno je zaprimljeno 15 prijavljenih investicijskih projekata, pet je javnih investicijskih projekata i 10 privatnih investicijskih projekata. O imenima se ne može govoriti.

Neki ulagači su se žalili kako zakon nije idealan jer opet ovisi o lokalnoj vlasti, a i nije lako doći do bankarskog jamstva dok se još ne zna hoće li projekt biti strateški…Vidite li vi takve prepreke?
Djelomično bih se složio, ali tu je riječ o velikim investicijskim projektima koji se mogu kvalitetno realizirati u suradnji s lokalnom vlašću, kojoj je u interesu privući investitore koji će omogućiti novo zapošljavanje. Također, lokalna samouprava, a u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi  i Ustavom RH, samostalno upravlja svojim prostorom. Ipak, Zakon o strateškim investicijama znatno skraćuje procedure predviđajući da nije potrebno usvojiti urbanistički plan uređenja ako već nije usvojen te predviđa Ministarstvo graditeljstva kao jedino tijelo koje izdaje sve potrebne akte za gradnju. Što se bankarskih garancija tiče, to je prijeko potreban korak, a ja bih ovdje rekao da on može koristiti i kao određena vrsta filtra između ozbiljnih investitora i onih koji možda i nemaju tako ozbiljne namjere. Kod ovog zakona važno je naglasiti da je on planiran kao privremen, a dok se ne usvoje izmjene organskih zakona koje reguliraju navedeno područje. 

Koji još zakoni pomažu ulagačima?
Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja jedan je od najkonkurentnijih u Europi, potom Zakon o graditeljstvu i Zakon o prostornom uređenju, koji sustupili na snagu početkom ove godine i doveli do uvođenja sustava e-dozvola. Od spomenutog datuma građevinska dozvola vrijedit će tri godine te će dopustiti odstupanje od tri posto% u projektu od dimenzija određenih dozvolom. Nadalje, Izmjene i dopune Zakona o šumama ubrzat će postupak raspolaganja zemljištem u vlasništvu RH, odnosno stvorit će uvjete za privlačenje novih investicijskih projekata, posebice u turizmu. 

Svakome usluga po mjeri

Kako izgleda uobičajen postupak pružanja podrške investitorima?

Svakom investitoru pružena je 'tailor made' usluga, tj. usluga krojena po mjeri, a kako se svaki investitor i investicija razlikuje, svakom pojedinom investitoru dodjeljuje se project menadžer koji operativno vodi investiciju od inicijalnog upita do same realizacije investicijskog projekta, ali i pruža after care uslugu te investitoru non stop stoji na raspolaganju.